Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je juče da će rat sa Rusijom na kraju završiti dijalogom, ali da Kijev mora da bude u snažnoj poziciji i da će on predstaviti plan predsjedniku SAD Džou Bajdenu i njegovim potencijalnim nasljednicima.
Ukrajinski lider, koji se obratio na konfenerciji za novinare, kazao je da je upad Kijeva u ruski region Kursk dio tog plana, ali da se takođe sastoji od drugih koraka na ekonomskom i diplomatskom frontu. “Glavna stavka ovog plana jeste da primoramo Rusiju da okonča rat. I ja to žarko želim i to bi bilo fer za Ukrajinu”, kazao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On nije elaborirao o daljim koracima, ali je kazao da će o planu razgovarati sa demokratskom potpredsjednicom Kamalom Haris i vjerovatno sa republikancem Donaldom Trampom, koji učestvuju u trci za Bijelu kuću.
Zelenski je kazao da se nada da će u septembru otputovati u SAD kako bi prisustvovao Generalnoj skupštini UN u Njujorku i da se priprema za sastanak sa Bajdenom.
Njegovi komentari ukazuju na to da on potencijalni forum za pregovore vidi kao nastavak međunarodnog samita o miru, koji je u junu održan u Švajcarsko. Tada je Rusija namjerno isključena, a mada su učestvovale brojne delegacije vidno je bilo i odsustvo Kine, druge najveće ekonomije na svijetu, uprkos naporima Kijeva da pridobije globalni jug.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je 19. avgusta da pregovori o okončanju rata ne dolaze u obzir nakon što je Ukrajina 6. avgusta pokrenula veliki prekogranični upad u ruski region Kursk.
Indijski premijer Narendra Modi, koji je prošle nedelje bio u Kijevu, razgovarao je juče telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i rekao mu da podržava rano i mirno rješenje ukrajinskog sukoba.
Zelenski tvrdi da Rusija želi da diktira uslove Ukrajini u bilo kojem dogovoru o okončanju rata, što je za Kijev neprihvatljivo. Putin je rekao da svaki dogovor mora početi sa prihvatanjem “realnosti na terenu” od strane Ukrajine, što bi Rusiji ostavilo značajne djelove četiri ukrajinske oblasti, kao i Krim. Sada Ukrajina tvrdi da kontroliše više od 1.200 kvadratnih kilometara ruskog regiona Kursk, a glavni ukrajinski general Oleksandr Sirski kazao je da juče Ukrajina zarobila 594 ruska vojnika tokom operacije u Kursku.
“Ne može biti kompromisa s Putinom, dijalog je danas u suštini prazan i besmislen jer on ne želi da rat okonča diplomatskim putem”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare.
On je dodao da je ofanziva u regionu Kursk smanjila broj vlada širom svijeta koje pozivaju Ukrajinu da napravi kompromis sa Rusijom kako bi okončala rat i odustala od velikih djelova teritorije.
Komenatrišući stanje na frontu Zelenski je kazao da Putin daje prednost zauzimanju ukrajinske zemlje nad odbranom sopstvene teritorije. Ukazao je na Kursk, gde Ukrajina tvrdi da je zauzela 100 naselja, dok ruske snage i dalje polako napreduju u istočnoj regiji Donjeck.
Ukrajinski lider je takođe rekao da Kijev nastavlja da napreduje u domaćoj proizvodnji oružja i da je uspješno obavio prvi test balističke rakete proizvedene u zemlji.
U međuvremenu, Rusija je izvela raketne i napade dronovima na brojne ukrajinske regione, usmrtivši najmanje šest osoba, saopštili su juče zvaničnici, dan nakon najvećeg vazdušnog napada Moskve na svog susjeda od početka rata.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihove snage izvele precizan napad na Ukrajinu tokom noći, prenijela je novinska agencija Interfaks. Nekoliko ruskih vojnih blogera navelo je da su napadi Moskve bili “čin odmazde” za iznenadni upad Ukrajine u zapadni ruski region Kursk – prvi takav potez od Drugog svjetskog rata.
Nuklearna elektrana u Kursku nema zaštitnu kupolu
Nuklearna elektrana u zapadnoj Rusiji, gdje se vode borbe između ruskih i ukrajinskih snaga, posebno je podložna ozbiljnoj nesreći jer nema zaštitnu kupolu koja bi je štitila od raketa, dronova ili artiljerije, izjavio je juče šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Rafael Grosi, generalni direktor IAEA, govorio je nakon posjete elektrani u regionu Kursk, gdje su ukrajinske snage 6. avgusta probile granicu u munjevitoj ofanzivi, a Rusija se još uvijek bori da ih protjera.
Grosi je novinarima rekao da postrojenje tipa RBMK – isti model kao i elektrana u Černobilju u Ukrajini koja je 1986. doživjela najgoru civilnu nuklearnu katastrofu na svijetu – nema zaštitnu kupolu i strukturu koja je tipična za moderne nuklearne elektrane.
“Ovo znači da je jezgro reaktora koje sadrži nuklearni materijal zaštićeno samo običnim krovom. To ga čini izuzetno izloženim i krhkim, na primjer, za artiljerijski udar ili napad dronom ili raketom”, rekao je on. “Zato smatramo da je nuklearna elektrana ovog tipa, koja se nalazi tako blizu tačke kontakta ili vojnog fronta, izuzetno ozbiljna činjenica koju veoma ozbiljno shvatamo”.
Grosi je rekao da bi bilo pretjerano porediti Kursk sa Černobiljom, gdje je nesreća izazvala smrtonosnu eksploziju koja je raspršila radioaktivni oblak nad djelovima istočne Evrope.
“Ali ovo je isti tip reaktora i nema specifičnu zaštitu. I to je veoma, veoma važno. Ako dođe do udara na jezgro, materijal je tu i posljedice bi mogle biti izuzetno ozbiljne”.