Piše: Sarah Shamim
Rusija će promijeniti nuklearnu doktrinu zbog poteza Zapada u vezi rata u Ukrajini, rekao je njen zamjenik ministra spoljnih poslova Sergei Ryabkov.
Komentari su uslijedili u vrijeme kada se Rusija bori protiv upada ukrajinskih trupa u svoju oblast Kursk i usred rastućih napada Kijeva na rusku teritoriju koristeći zapadno oružje.
Dakle, šta je zapravo ruska nuklearna doktrina, koliki je njen arsenal, šta bi se moglo promijeniti i mijenjaju li i drugi svoju politiku?
Šta je ruska nuklearna doktrina?
- Ruski predsjednik Vladimir Putin posljednji je put potpisao nuklearnu doktrinu u junu 2020. godine. Doktrina od šest stranica se formalno zove Osnovni principi državne politike nuklearnog odvraćanja.
- U doktrini se navodi da Rusija smatra da je nuklearno oružje isključivo sredstvo odvraćanja.
- Doktrina smatra da je upotreba nuklearnog oružja “ekstremna i iznuđena mjera”.
- Naglašava odvraćanje agresije od strane ruske vojne snage, “uključujući njeno nuklearno oružje”.
- Prema toj doktrini, Rusija može koristiti nuklearno oružje kao “odgovor na upotrebu nuklearnog i drugih vrsta oružja za masovno uništenje protiv nje i/ili njenih saveznika”.
- Osim toga, može ih koristiti u slučaju agresije na Rusiju konvencionalnim oružjem „kada je u opasnosti samo postojanje države“.
Zašto Rusija mijenja svoju nuklearnu doktrinu?
Ministar Ryabkov je rekao da je odluka o promjeni nuklearne doktrine “povezana sa pravcem eskalacije naših zapadnih protivnika”.
Krajem augusta, Ukrajina je potvrdila da je koristila oružje koje su isporučile Sjedinjene Američke Države u svom upadu u Kursk.
Ruska nedjeljna objava “nije izolovan slučaj”, rekao je za Al Jazeeru Keir Giles, viši savjetnik Programa za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu.
Umjesto toga, rekao je Giles, to je “dio ruske kampanje koja je oblikovala smjer djelovanja SAD tokom ovog rata” protiv Ukrajine.
Da li je Putin ranije izdavao nuklearna upozorenja?
U februaru 2022. godine Rusija je započela invaziju u punom obimu na Ukrajinu. Od tada, Kremlj je u više navrata koristio prijetnje i retoriku za koju stručnjaci kažu da je imala za cilj odvraćanje od zapadne intervencije u ratu.
U martu 2023. godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda upozorilo je da je rizik od upotrebe nuklearnog oružja veći nego u bilo koje vrijeme Hladnog rata.
Putin je nekoliko puta prijetio nuklearnim napadom otkako je izbio rat:
- 24. februara 2022., kada je najavio specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, rekao je da Rusija ima određene prednosti u najnovijim vrstama naoružanja. “Ko god pokuša da nas omete, ili ugrozi našu zemlju ili naš narod, treba da zna da će odgovor Rusije biti trenutan i da će dovesti do posljedica sa kojima se nikada niste suočili u svojoj istoriji“, dodao je on.
- U septembru 2022. Putin je rekao: “Ako je ugrožen teritorijalni integritet naše zemlje, bez sumnje ćemo koristiti sva raspoloživa sredstva da zaštitimo Rusiju i naš narod – to nije blef. Nekoliko dana kasnije, rekao je da su SAD uradile presedan kada su 1945. godine bacile dvije atomske bombe na Japan.
- U februaru 2023. Rusija je objavila da će suspendovati svoje učešće u Ugovoru START, posljednjem preostalom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja.
- U martu 2023. Rusija je rekla da je postigla dogovor sa Bjelorusijom, koja dijeli granicu s Ukrajinom, da tamo stacionira taktičko nuklearno oružje. Taktičko nuklearno oružje se koristi na bojnom polju, uključujući i borbe u neposrednoj blizini, za razliku od strateškog oružja koje je namijenjeno pokretanju na velike udaljenosti kako bi uništilo neprijateljske gradove.
- U oktobru 2023. Putin je rekao da nema potrebe za izmjenom svoje nuklearne doktrine jer ako je druga zemlja napadne nuklearnim oružjem, Rusija će odgovoriti u djeliću sekunde sa stotinama nuklearnog oružja. “Mislim da nijedna osoba zdravog mozga i bistre memorije ne bi pomislila da koristi nuklearno oružje protiv Rusije.”
- U februaru 2024. Putin je na kratko letio u modernizovanom strateškom bombardu Tu-160M koji može nositi nuklearno oružje. Nekoliko dana kasnije, upozorio je zapadne zemlje da riskiraju da izazovu nuklearni rat ako pošalju trupe da se bore u Ukrajini.
- U martu 2024., kada je Putin upitan u intervjuu da li je Rusija spremna za nuklearni rat, on je odgovorio: „Sa vojno-tehničke tačke, mi smo, naravno, spremni“. Međutim, dodao je da Rusija nikada nije osjetila potrebu da koristi nuklearno oružje u Ukrajini.
Ruska taktika zastrašivanja je izgleda uspjela, kažu analitičari. Dok je Ukrajina koristila američko oružje u svom upadu u Kursk, bila je “pažljiva da SAD ne sazna unaprijed, jer su se bojali da će ih SAD pokušati zaustaviti”, rekao je Giles.
Dodao je da su američka ograničenja Ukrajini da koriste rakete dugog dometa u Rusiji možda i zato što se Washington boji da rizikuje nuklearni rat.
Koje promjene bi Rusija mogla unijeti u doktrinu?
To ostaje misterija. I tako Rusija želi da ga ostane, kažu stručnjaci.
U teoriji, Rusija bi mogla sniziti prag na kojem bi mogla koristiti nuklearno oružje, što je granica koja je trenutno postavljena ili za nuklearne napade na njenu teritoriju ili za konvencionalne napade koji ugrožavaju njeno postojanje ili suverenitet kao države.
Giles je objasnio da ruska nuklearna doktrina ima objavljeni tajni aspekt koji je povjerljiv. Kremlj bi možda mogao izmijeniti tajni dio, dodao je on.
“Rusija želi da svijet misli da je na nuklearnom okidaču i da bi bilo šta moglo izazvati nuklearni rat”, rekao je.
Koje zemlje imaju nuklearno oružje?
Ukupna globalna zaliha nuklearnog oružja sastoji se od više od 12.000 bojevih glava u vlasništvu devet zemalja.
Rusija ima skoro 6.000 bojevih glava, od kojih su neke u Bjelorusiji. SAD posjeduju nešto više od 5.000, od kojih su nekeu Italiji, Turskoj, Belgiji, Njemačkoj i Holandiji.
Kina, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Pakistan, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja također imaju nuklearno oružje.
Koje su druge zemlje koje su nedavno promijenile ili govorile o nuklearnoj politici?
- Sjeverna Koreja je 2013. i 2022. godine usvojila nuklearni zakon. Zakonom iz 2013. utvrđeno je da Sjeverna Koreja neće prva napasti nuklearnim oružjem, već će uzvratiti nuklearnim oružjem čak i ako nuklearna sila napadne konvencionalnim oružjem. Zakon iz 2022. navodi da Sjeverna Koreja može napasti ne samo kada se napad zaista dogodio, već i kada ocijeni da je napad neizbježan.
- U augustu 2019., ministar obrane Rajnath Singh je signalizirao promjenu indijske nuklearne doktrine rekavši da bi mogla preispitati svoju politiku Bez prve upotrebe (No first use – NFU), koja propisuje da nuklearna sila neće koristiti nuklearno oružje osim ako nije protiv druge zemlje koja koristi nuklearno oružje. Međutim, nije poznato da je Indija formalno promijenila svoju doktrinu.
- Kina je povukla NFU sa svoje formalne pozicije u oktobru 2023., iako to zvanično nije rekla. Kina je bila prva nuklearna država koja je jednostrano obećala NFU 1964. godine i od tada je formalno zadržala svoje obećanje decenijama.
- U maju 2024., Khalid Ahmed Kidwai, savjetnik pakistanske Nacionalne komandne vlasti (NCA), koja je zadužena za program nuklearnog oružja u zemlji, rekao je tokom seminara da Islamabad “nema politiku zabrane prve upotrebe”. Pakistan nikada nije objavio jasnu nuklearnu doktrinu, a Kidwaijev komentar je jasan indikator da je Islamabad otvoren za korištenje taktičkog nuklearnog oružja.