U Evropskom parlamentu u Strazburu mnogi poslanici s nestrpljenjem su očekivali burne rasprave sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Šef mađarske vlade je u drugoj polovini 2024. godine takođe i predsjedavajući Savjeta Evropske unije s obzirom na to da njegova zemlja trenutno predsjedava EU, piše DW.
Ipak, Orban, koji često kritikuje birokrate i parlamentarce EU, otkazao je obraćanje u plenarnoj sali Evropskog parlamenta koje je trebalo da se odigra u srijedu (18. septembar).
Zbog poplava u Mađarskoj, bio je neizostavan u Budimpešti, poručio je Orban.
„Šteta, već smo pripremili nekoliko protesta i iznenađenja za Orbana u plenarnoj Sali“, rekao je za DW jedan evropski poslanik koji je želio da ostane anoniman.
Mršavi rezultati
Rasprava sa predsjedništvom Savjeta u Evropskom parlamentu uobičajena je na početku mandata. Zbog evropskih izbora, formiranja novog saziva Evropskog parlamenta i restrukturiranja Evropske komisije, Orbanovo pojavljivanje je stalno odlagano.
U međuvremenu su prošla već tri mjeseca mađarskog predsjedavanja Savjetom, što znači da je polovina mandata već prošla. Ali šta je mađarska vlada do sada postigla na čelu EU?
„Nije postignut značajan napredak u zakonodavstvu niti u važnim pregovorima između institucija EU, takozvanim trijalozima“, žali se Danijel Frojnd, poslanik Zelenih i stručnjak za Mađarsku.
Parlamentarci i mnoge vlade EU kritikovali su činjenicu da je Viktor Orban krenuo u tobožnju „mirovnu misiju“ u julu povodom ruskog rata protiv Ukrajine, i to bez mandata predsjednika Savjeta EU.
Više štete nego koristi?
„Mađarsko predsjedavanje prije svega je prouzrokovalo štetu. Ugovori EU ne predviđaju da ovo rotirajuće predsjedništvo Savjeta kreira spoljnu politiku“, kaže dalje Frojnd.
„Orban je ipak zloupotrijebio svoju ulogu za posjete Moskvi, Pekingu i susret s Trampom. Naravno, postoji opasnost da Orban do kraja mandata pripremi još više kontroverzi“, dodao je on u razgovoru za DW u Strazburu.
Istakao je da bi Orban mogao pohrliti u zagrljaj Donaldu Trampu, ako ovaj pobijedi na američkim izborima u novembru.
Tamaš Dojč, poslanik Evropskog parlamenta iz mađarske vladajuće stranke Fides, promovisao je stav svoje vlade na plenarnoj sjednici u utorak.
„Moramo priznati da je strategija zapadnih lidera i evropskih birokrata propala. Moramo zaustaviti rat“, rekao je Dojč. Potrebna je, kako je rekao, komunikacija sa svim stranama u sukobu.
Ali velika većina u parlamentu i većina vlada EU na to gledaju drugačije.
Novčana kazna za predsjedavajuće
Viktor Orban je u sukobu sa EU ne samo po pitanju spoljne politike. Mađarska istrajava u nezakonitom postupanju prema azilantima, uprkos presudi Suda Evropske unije, najvišeg pravosudnog tijela.
Sud je u junu odredio kaznu od dvjesta miliona eura i dodatnu dnevnu kaznu od milion eura. Orban je odbio da plati.
Zbog toga se evropski komesar za budžet Johanes Han sada priprema da taj novac naplati tako što će smanjiti isplate iz budžeta EU za Mađarsku. Odluka je donijeta ove srijede.
„Tako dolazimo do novca, ali naravno da je to veliki problem. Nikada nije bilo ovakvog predsjedništva,“ istakao je poslanik Zelenih Danijel Frojnd.
Mađarska takođe ne poštuje vladavinu prava i osnovna prava EU, zbog čega je protiv Budimpešte pokrenut postupak prema članu 7. Ugovora o EU.
Evropska komisija uskratila je 20 milijardi eura pomoći iz budžeta EU, jer Orbanova vlada nije učinila dovoljno u borbi protiv korupcije i nezavisnost pravosuđa više nije zagarantovana.
Orban stalno provocira
Povrh svega, na pomolu je novi sukob. Šef kabineta Viktora Orbana Gergelj Guljaš najavio je da bi Mađarska mogla tužiti EU kako bi povratila dvije milijarde eura koje je potrošila na obezbeđivanje spoljne granice EU.
Mađarska je podigla ogradu na granici sa Srbijom kako bi spriječila migrante da uđu u zemlju i podnesu zahtjev za azil.
Guljaš je takođe zapretio da će njegova vlada poslati migrante autobusima do Brisela. „Ako želite migrante, možete ih dobiti“, rekao je prošle sedmice mađarski zvaničnik.
Evropska komisija i belgijska vlada oštro su odbacile ovu prijetnju, nazivajući je grubim kršenjem zakona EU.
„Dobijamo naš novac, prije ili kasnije“, rekao je Viktor Orban u jednom intervjuu. Predsjednik Savjeta bi zapravo trebalo da posreduje i traži kompromise, ali toga nema u Orbanovim postupcima.
Da li je moguće oduzeti predsjedavanje?
„Zašto je zemlja koja toliko fundamentalno krši naše osnovne vrijednosti uopšte u ovoj izvršnoj poziciji?“, pita se Frojnd.
Parlament je prošle godine predložio da se Mađarskoj oduzme predsjedavanje Savjetom. Međutim, preostalih 26 članica EU nije željelo da podrži ovaj korak.
„Ako vlade nisu spremne da preduzmu mjere, onda Orban zapravo dobija mandat da nastavi ili da se u budućnosti ponaša još gore“, dodaje evroposlanik Zelenih.
Orbanovo obraćanje Evropskom parlamentu u Strazburu moglo bi da se održi tek u oktobru ili novembru. Evropska komisija i većina država članica tiho ignorišu predsjednika Savjeta. Komesari i ministri EU ne putuju na sastanke koji se održavaju u Mađarskoj. Ni ovo se nikada ranije nije dogodilo.
Spisak sukoba između Mađarske i ostatka EU je beskrajan. Evropski parlament je takođe raspravljao o namjeri Budimpešte da olakša izdavanje radnih viza građanima Rusije i Bjelorusije.
Mnogi poslanici strahuju da bi to moglo omogućiti većem broju ruskih špijuna ili sabotera da se infiltriraju u EU.