Rat u Ukrajini – 870.
Ukrajina odbacila da planira da napadne svoje hidroelektrane i okrivi Rusiju
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine odbacilo je u portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove da Kijev planira da uništi dve ssvoje hidroelektrane da bi za napade okrivio Rusiju.
“Prava svrha takvih izjava Moskve je da zastraše ukrajinsko društvo i obmanu međunarodnu zajednicu i medije”, navodi se u saopštenju ministarstva.
Ponovo razgovarali ministri odbrane SAD i Rusije
Američki ministar odbrane Lojd Ostin i ruski ministar odbrane Andrej Belousov razgovarali su telefonom po drugi put u mjesec dana usred tenzija oko rata u Ukrajini, saopštio je Pentagon.
Poziv je inicirala Rusija, rekla je portparolka Pentagona Sabrina Sing na brifingu za novinare.
Ostin je naglasio važnost održavanja otvorenih linija komunikacije tokom sukoba u Ukrajini, navela je Sing.
Napad na Donjeck – četvoro stradalo, devet povrijeđenih
Najmanje četiri osobe su stradale, a devet njih je povrijeđeno u ruskom napadu u regionu Donjecka, saopštio je regionalni načelnik Vadim Filaškin.
Moskva: Opasna eskalacija ako Ukrajina napadne duboko unutar Rusije
Kremlj je saopštio da bi odluka zapadnih zemalja da dozvole Ukrajini da koristi njihovo oružje za dalje napade na rusku teritoriju bila “opasna eskalacija”.
“Ovo je čista provokacija, nova, veoma opasna eskalacija tenzija”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak izjavio je da Kijev želi da mu saveznici ukinu ograničenje za uništavanje ruskih vazdušnih baze unutar Rusije, oružjem koje je Ukrajini isporučeno sa Zapada.
Vang odgovorio na optužbe da Kina pomaže Rusiji
Šef kineske diplomatije Vang Ji izjavio je da Peking apsolutno ne prihvata neosnovane optužbe iz završne deklaracije samita NATO-a u Vašingtonu iznijete na račun Kine.
U sinoćnom telefonskom razgovoru sa ministrom spoljnih poslova Holandije Kasparom Veldkampom, Vang je istakao da je Kina uvijek bila “snaga mira i stabilnosti u međunarodnoj zajednici”, prenosi Sinhua.
“Kina ima drugačije politički sistem i vrednosne koncepte od država NATO, ali to ne bi trebalo da se koristi kao povod za NATO da podstiče na konfrontaciju s Kinom”, rekao je Vang.
Pravi način je, prema njegovim riječima, da se jača dijalog, podstakne razumijevanje, izgradi obostrano osnovno povjerenje i izbegnu strateške pogrešne kalkulacije.
“NATO bi trebalo da ostane u svojim granicama i da se uzdrži od miješanja u azijsko-pacifička pitanja ili kineska unutrašnja pitanja i od dovođenja u pitanje kineskih legitimnih prava i interesa”, naglasio je Vang.
Vang je izjavio i da je Kina voljna da zadrži kontakt sa Sjevernoatlantskom alijansom na jednakim osnovama i učestvuje u komunikaciji sa NATO-om zasnovanoj na obostranom poštovanju.
NATO je u deklaraciji usvojenoj na samitu u Vašingtonu, između ostalog, optužio Kinu da ima odlučujuću ulogu u omogućavanju vojnih operacija Rusije u Ukrajini “podrškom širokih razmjera ruskoj odbrambenoj industrijskoj bazi”.
Podoljak: Želimo dozvolu za uništavanje ruskih vazdušnih baza
Savetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak izjavio je da Kijev želi da mu saveznici ukinu ograničenje za uništavanje ruskih vazdušnih baze unutar Rusije, oružjem koje je Ukrajini isporučeno sa Zapada.
Podoljak je rekao da je Kijev tražio dozvolu za uništavanje takvih vazdušnih baza sa ruskim letilicama, odnosno da napadne “duboko unutar Rusije”.
Zaharova: Rusija ne planira da napadne NATO
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da Moskva ne planira da napadne NATO, kao i da Alijansa koja pojačava tenzije.
Zaharova je rekla da NATO pokušava da “opravda svoje postojanje i ojača kontrolu Vašingtona nad evropskim satelitima”.
Optužila je, takođe, Južnu Koreju za ucjene i prijetnje zbog potencijalnih isporuka oružja Ukrajini.
“Veoma žalimo što spoljna politika Seula koristi NATO narative, ucjene i prijeteće taktike, što je neprihvatljivo za suverene države”, rekla je Zaharova.
Kremlj: Neprihvatljiv je način na koji Bajden govori o Putinu
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je cijeli svijet obratio pažnju na “lapsuse” američkog predsjednika Džozefa Bajdena na samitu NATO-a i nazvao “neprihvatljivim” način na koji je predsjednik SAD govorio o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
“Apsolutno je neprihvatljivo da jedan šef države sa nepoštovanjem priča o drugom šefu države. To je nešto na šta uvijek obraćamo pažnju i što je neprihvatljivo”, rekao je Peskov.
Peskov je prokomentarisao to što je Bajden juče pogriješio kada je predstavio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao “predsjednika Putina”, nakon čega se odmah ispravio.
IAEA usvojila rezoluciju kojom osuđuje napad na dječiju bolnicu u Kijevu
Savjet guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) usvojio je rezoluciju kojom se osuđuje napad na dječiju bolnicu u Kijevu.
Rezolucija u kojoj se Rusija osuđuje za napad usvojena je sa 20 glasova za, dva protiv i 12 uzdržanih, saopštile su diplomate na hitnom sastanku koji je održan na zahtjev Ukrajine.
Ukrajina se obratila IAEA zbog toga što je pogođena bolnica ranije dobila podršku ove organizacije za dijagnostiku kancera i liječenje.
Berlin: Mađarsko predsjedavanje EU već nanosi štetu
Mađarski premijer Viktor Orban već je nanio veliku štetu tokom prvih 12 dana rotirajućeg predsjedavanja svoje zemlje EU, saopštilo je njemačko ministarstvo spoljnih poslova.
“Moramo da vidimo kako će se nastaviti predsjedavanje mađarskog savjeta”, rekao je portparol ministarstva na pitanje kako Berlin planira da odgovori na Orbanove nedavne diplomatske posjete, uključujući Kinu i Rusiju.
“Sada smo na 12. danu i to je već izazvalo veliku štetu”, dodao je portparol.
“Mirovna misija za Ukrajinu” Viktora Orbana je danas nastavljena sastankom sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampom, saopštila je Orbanova pres-služba.
Rusija ne isključuje navode o obnavljanju žitnog sporazuma
Rusija ne isključuje bilo kakve scenarije u vezi sa mogućim obnavljanjem nevažećeg žitnog sporazuma za Crno more, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Turski predsednik Tajip Erdogan je, govoreći nakon sastanka sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, rekao da su između ostalih tema razgovarali o bezbjednosti plovidbe u Crnom moru, uključujući i sporazum o žitu, podseća Rojters.
Peskov je rekao da je ruski predsednik Vladimir Putin već rekao da je Moskva otvorena za razgovore o mogućem oživljavanju žitnog sporazuma, ali samo kao dio šireg kompleksa pitanja.
Potpisan sporazum o obavezama prema Ukrajini na samitu NATO
Lideri SAD i još 20 zemalja sa predsednikom Ukrajine i predsjednicima Evropskog savjeta i Evropske komisije, potpisali su na samitu NATO u Vašingtonu sporazum o Ukrajini da bi, naveli su, koordinisali i ubrzali kolektivne napore usmjerene na ispunjavanje sveobuhvatnih potreba Ukrajine u oblasti bezbjednosti.
“Sporazumom izjavljujemo našu trajnu nameru i posvećenost da osiguramo da Ukrajina može uspešno da danas brani svoju slobodu, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet i da odvrati akte agresije u budućnosti”, poručili su potpisnici.
Obavezali su da će podržati neposredne odbrambene i bezbjednosne potrebe Ukrajine, uključujući kontinuirano pružanje bezbjednosne pomoći i obuke, savremene vojne opreme i odbrambene industrije i neophodne ekonomske podrške, radeći na bilateralnoj osnovi i kroz postojeće multilateralne mehanizme, navodi se u saopštenju.
Kao druga obaveza, navodi se da će ubrzati napore za izgradnju budućih snaga Ukrajine koje će održavati pouzdanu odbranu i sposobnost odvraćanja.
Kao posjlednju obavezu potpisnici su naveli da će se, u slučaju budućeg napada Rusije na Ukrajinu, nakon završetka trenutnih neprijateljstava, brzo i kolektivno okupiti na najvišem nivou da bi odredili odgovarajuće naredne korake za podršku Ukrajini “dok ona ostvaruje svoje pravo na samoodbranu kao što je sadržano u članu 51 Povelje UN, uključujući pružanje brze i stalne bezbjednosne pomoći i nametanje ekonomskih i drugih troškova Rusiji”.
Sporazum su potpisali lideri SAD, Belgije, Kanade, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Islanda, Italije, Japana, Letonije, Litvanije, Luksemburga, Holandije, Norveške, Poljske, Portugalije, Španije, Švedske i Velike Britanije, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, predsjednikom Evropske komisije i predsjednikom Ukrajine.
Potvrdili su, istovremeno, da je “bezbjednost Ukrajine sastavni dio bezbjednosti evroatlantskog regiona i šire” i da namjeravaju da podrže Ukrajinu dok ne pobijedi Rusiju.
Istakli su i svoju nepokolebljivu posvećenost slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj i suverenoj Ukrajini koja je sposobna da se brani i odvrati od buduće agresije, potvrdivši suvereno pravo Ukrajine da bira sopstvene bezbjednosne aranžmane, kao i političke, društvene, ekonomske i kulturne sisteme.
Ocijenili su i da napad Rusije predstavlja prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti i “flagrantno kršenje međunarodnog prava” i prepoznali posvećenost Ukrajine sprovođenju reformi.
Lideri su poručili da namjeravaju da poštuju obaveze iz sporazuma sa nepokolebljivom odlučnošću, “koristeći multilateralnu bezbednosnu arhitekturu koja podržava Ukrajinu, u skladu sa našim nacionalnim zakonima i bezbjednosnim i odbrambenim politikama”.
Potpisnici planiraju da unaprede ove obaveze, “dok Ukrajina nastavlja svoj put ka budućem članstvu u EU, NATO i široj evroatlantskoj zajednici”.
“Druge zemlje koje žele da doprinesu ovim naporima usmjerenim na obezbjeđivanje slobodne, demokratske, nezavisne i suverene Ukrajine mogu da se pridruže ovom dogovoru nakon zaključivanja bilateralnog bezbjednosnog sporazuma ili aranžamana sa Ukrajinom”, poručuje se u saopštenju.
Ukrajina traži podizanje optužnice protiv Rusije zbog napada na dječiju bolnicu u Kijevu
Ukrajinski državni tužilac Andrij Kostin zatražio je danas da Međunarodni krivični sud u Hagu podigne optužnicu protiv Rusije zbog nedavnog raketnog napada na dječiju bolnicu u Kijevu.
U nizu ruskih raketnih napada su u ponedjeljak u Ukrajini poginule 44 osobe, uključujući dvoje ljudi u dječijoj bolnici, tvrde vlasti u Kijevu.
U Moskvi navode da je bolnicu pogodila ukrajinska protivvazdušna odbrana, javlja Rojters.
Ukrajinske vlasti su saopštile da imaju dokaze da je bolnicu pogodila ruska krstareća raketa Kh-101.
Posmatračka misija Ujedinjenih nacija u Ukrajini je navela da je vrlo vjerovatno da je bolnicu pogodio ruski projektil.
Ukrajinska vosjka: Napadnut Starokonstantinov, oboreni projektili i dronovi
Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su oborile svih pet krstarećih raketa i 11 od 19 dronova koje je lansirala Rusija.
Dodaje se da je glavna meta Rusije bio grad Starokonstantinov – važna ukrajinska vazdušna baza i česta meta moskovskih udara, prenosi Rojters.
Antonov: NATO nepovratno krenuo putem konfrontacije i pripreme za rat
Ambasador Rusije u SAD Anatolij Antonov ocjenjuje je da je samit NATO-a u Vašingtonu pokazao da su zemlje Alijanse – “neopozivo krenule putem konfrontacije i materijalne pripreme za rat”.
“Sjedinjene Države i njihovi sateliti mobilišu maksimalne resurse da očuvaju svoju hegemoniju, koja je u kolapsu”, rekao je ambasador Rusije, prenose RIA Novosti.
Prema ocjeni Antonova, neke trezvene misli iznijete na samitu u korist političkog i diplomatskog rešenja ukrajinskog sukoba bile su “prigušene” rusofobičnom retorikom.
Peskov: Odluka SAD da razmjesti oružje dugog dometa u Njemačkoj vodi ka hladnom ratu
Odluka SAD da razmjesti oružje dugog dometa u Njemačkoj vodi ka hladnom ratu, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Krećemo se sigurnim koracima ka hladnom ratu, sve se to već dogodilo“, rekao je Peskov u razgovoru koji je vodio novinar Pavel Zarubin, a koji je objavljen na Telegram kanalu Zarubina, prenosi RIA Novosti.
Zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov prethodno je ocijenio da Sjedinjene Američke Države odlukom da raspoređuju rakete dugog dometa u Njemačkoj neće natjerati Rusiju da uđe u skupu trku u naoružanju.
Pentagon je u srijedu saopštio da će SAD početi da raspoređuju oružje dugog dometa na teritoriji Njemačke od 2026. godine.
Riječ je o protivvazdušnim sistemima SM-6, krstarećim raketama “tomahavk” i hipersoničnom oružju.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je juče da će Sjedinjene Američke Države raspoređivati sisteme dugog dometa u Njemačkoj na rotacionoj osnovi i dodao da će odluka Vašingtona “zatvoriti ozbiljan jaz u sposobnostima u Evropi”.
Budućnost Ukrajine je u NATO-u
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da je na samitu u Vašingtonu više od 20 saveznika i partnera potpisalo bilateralne bezbjednosne sporazume sa Ukrajinom.
Šef NATO-a je rekao da su se Volodimir Zelenski i on složili da ”više finansiranja, više vojne podrške, više bezbjednosnih sporazuma i više interoperabilnosti predstavljaju most ka članstvu u NATO-u”.
“Budućnost Ukrajine je u NATO-u“, istakao je Stoltenberg, dodajući da pozdravlja napredak Kijeva u reformama i da će ga podržati na “nepovratnom putu ka članstvu u Alijansi“.
Volodimir Zelenski rekao je članicama NATO-a da moraju da ukinu sva ograničenja Kijevu za izvođenje dalekosežnih udara na ciljeve unutar Rusije ako žele da Ukrajina pobijedi u ratu sa Moskvom.
Sa druge strane, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je na platformi X da bi se put Ukrajine u NATO mogao završiti nestankom te zemlje ili Alijanse.
Koordinator humanitarnog centra Jedinstvena Rusija u Avdejevki, Sergej Prokopenko tvrdi da su u tom gradu u Donjeckoj oblasti ekshumirana tijela civila, uključujući i ona sa tragovima mučenja.
Načelnik Harkovske oblasti Oleg Sinegubov objavio je na Telegramu da je ruska bomba ubila dva i ranila osam civila u selu blizu ruske granice.