Prvo pitanje kancelaru Olafu Šolcu (SPD) tokom njegove ljetnje konferencije za štampu u Berlinu bilo je povezano sa SAD, ali svakako ne baš onako kako je Šolc to željo: Da li će slijediti primer Bajdena i odustati od kandidature za kancelara na jesen 2025. s obzirom da njegova vlada veoma loše stoji u anketama?
Šolc se umorno nasmiješio i rekao: „Hvala na lijepom i izuzetno prijateljskom pitanju. Ne, SPD je veoma složna partija. Mi hoćemo tako da nastupimo na izborima i pobijedimo. A ja ću se ponovo kandidovati za kancelara”.
Šolc krši nepisano pravilo
Ali postoji čitav niz drugih pitanja o tome kako Šolc gleda na posljednje turbulentne dane u SAD. Pritom je odgovarajući na njih prekršio nepisano pravilo: da kao šef njemačke vlade ne komentariše predstojeće izbore u prijateljskim zemljama. Šolc je naime jasno rekao:
„Mislim da je vrlo moguće da Kamala Haris pobijedi. Ali o tome će odlučiti američki birači”.
Javna je tajna da se ne samo u Berlinu, već i u mnogim drugim evropskim prijestonicama – ničega ne plaše više od pobjede bivšeg predsjednika Donalda Trampa na izborima 5. novembra.
Ali možda do toga neće doći, sada kada će potpredsjednica Kamala Haris vrlo vjerovatno biti kanditkinja demokrata. A ne više predsjednik Bajden, sa kojim je Šolc uvijek imao bliske odnose. Bez obzira da li se radilo o isporukama naoružanja Ukrajini ili u procjeni rata na Bliskom istoku, uvijek se sticsao utisak: šta misli Bajden, misli i Šolc. Kancelar je do samog kraja brano predsjednika SAD, čija se reputacija smanjila posle mnogih uznemirujućih i zbunjujućih nastupa.
Dakle, sada Kamala Haris. Šolc navodi da je poznaje prilično dobro, sa nekoliko sastanaka u Bijeloj kući, sa Minhenske bezbjednosne konferencije, a nedavno i sa samita NATO u Vašingtonu.
„Ona je kompetentna i iskusna političarka koja tačno zna šta radi. I koja ima veoma jasne ideje o budućnosti svoje zemlje. Za mene je uvijek važno da steknem utisak da li neko samo govori ono što je pripremio ili postoji određena razmjena mišljenja. A s njom sam imao utisak razmjene mišljenja”.
O Trampu ni riječi
A šta je sa Donaldom Trampom? Da li ga je Šolc kontaktirao nakon atentata 13. jula, u kojem je Tramp povrijeđen u uvo?
Šolc je dugo govorio o tome da je njegov posao kao kancelara da održava bliske kontakte sa izabranom vladom SAD. To će činiti i ubuduće. To nije odgovor na pitanje da li je Šolc Trampu poželio brz oporavak. Drugim riječima: Šolc nije kontaktirao Trampa. Šolc takođe nije ništa rekao o drugim kontaktima sa Trampovim okruženjem.
Međutim, njemački ministar rada Hubertus Hajl (SPD), upravo se sastao sa republikanskim guvernerom Teksasa Gregom Abotom u SAD i tamo rekao: „Naravno da su moje simpatije na strani demokrata. Ali Njemačka mora da održava odnose i sa teškim partnerima.” Dakle i sa Trampom.
A planirano stacioniranje američkih raketa u Njemačkoj?
Zatim Šolc umanjuje značaj još jednog važnog pitanja koje ima veze sa SAD: Šolc i Bajden su se na samitu NATO u Vašingtonu složili da će od 2026. u Njemačkoj ponovo biti stacionirane američke rakete dugog dometa, koje mogu da dosegnu duboko u Rusku teritoriju.
Šolc objašnjava da je Rusija agresijom na Ukrajinu ukinula višedecenijske napore u kontroli naoružanja. Postavljanje novog američkog oružja je pravi odgovor: „Ono služi za odvraćanje. I služi da osigura da mi, NATO države, ne budemo napadnuti”.
Vječna rasprava: njemački izdaci za odbranu
Šolc je samoincijativno govorio temi koja će definitivno odrediti odnos Njemačke i SAD u budućnosti, bez obzira ko uskoro bude na vlasti u Vašingtonu: zahtjevu SAD da Evropa – a posebno Njemačka – treba više da brine o sopstvenoj bezbjednosti. Šolc navodi: 2017. Njemačka je potrošila 37 milijardi eura na odbranu, sada je to 76 milijardi eura godišnje (iz budžetskih sredstava i novog specijalnog fonda za Bundesver).
„Njemačka je vodeća zemlja kada je reč o bezbjednosti i odbrani u Evropi. Mi sada redovno i trajno trošimo dva odsto našeg ekonomskog proizvoda na odbranu”, rekao je kancelar Olaf Šolc na konferernciji za štampu u Berlinu pred godišnji odmor.