Šta je zajedničko vanili, čeličnim cijevima i električnim automobilima?
Pogađate – Evropska unija istražuje uvoz ove robe iz Kine kako bi otkrila da li se prodaje ispod cijene ili je nepravedno subvencioniše Peking.
Kina, zauzvrat, sumnjiči Evropu da dampinguje cijene vrhunskih konjaka na njihovom tržištu – i daje nagovještaje da bi evropski luksuzni automobili i svinjsko meso uskoro mogli da se suoče s ograničenjima.
Ta dinamika sugeriše da bi EU — koja je prošle godine imala bilateralni trgovinski deficit robe od skoro 300 milijardi eura i sada želi da smanji taj jaz — mogla uskoro da sklizne u trgovinski rat sa Kinom.
Ali da li su već u njemu?
Politico je objavio analizu kako bi stvari u budućnosti mogle da se odvijaju:
Zašto svi pričaju o kineskim automobilima?
Trgovinski štreberi u Briselu, ali i šefovi automobilske industrije u Štutgartu, Minhenu i Volfsburgu, nervozno iščekuju ishod istrage EU o tome da li Kina nepravedno subvencioniše svoju industriju električnih vozila.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pokrenula je istragu prošle jeseni i, prema njenom vremenskom rasporedu, sve privremene dažbine bi morale da budu predstavljene tržišnim učesnicima do početka juna – što znači da bi trgovina mogla da eksplodira kao važno pitanje u konačnom odbrojavanju do evropskih izbora, koji se održava od 6. do 9. juna.
Evropski uvoz kineskih električnih vozila porastao je posljednjih godina — više se nego udvostručio između 2021. i 2023. na preko 430.000 vozila godišnje, u vrokednosti od 10 milijardi eura, procjenjuje Peterson institut za međunarodnu ekonomiju sa sjedištem u Vašingtonu.
U međuvremenu, evropski izvoz električnih vozila u Kinu je zanemarljiv, a Brisel brine da će tržište EU biti preplavljeno, potencijalno uništavajući domaću industriju.
Iako će Brisel sigurno pronaći dokaze o nepravednoj državnoj pomoći, još nije jasno koji će nivo uvoznih dažbina nametnuti na kineska električna vozila proizvođača kao što je BID. EU trenutno primjenjuje tarife od 10 procenata na sve uvezene automobile – koje bi trebalo da porastu na 50 procenata da bi se izjednačili uslovi, procenjuju analitičari Rhodium Group.
Koliko su ti automobili zapravo kineski?
Komisija je na neistraženoj teritoriji sa ovom istragom, s obzirom na to da su električna vozila tako složeni proizvodi i da se ove istrage obično odnose na jedostavnije proizvode koji ne uključuju tako složene lance snabdijevanja.
To je takođe prvi put poslije dugo vremena da je trgovinska grana bloka započela istragu na sopstvenu inicijativu, a ne – kao što je obično slučaj – na osnovu žalbe industrije.
Istražujući subvencije za proizvodnju baterija, dizajn automobila ili nabavku čelika, EU ide za sektorom u kojem su kineski proizvođači automobila dobili zamah, ali često uz tehnološki doprinos zajedničkih preduzeća sa svojim kolegama iz EU. Njemački Mercedes, Folksvagen i BMW imaju fabrike u Kini i za najveći dio svojih prihoda zavise od najvećeg svjetskog tržišta automobila. Nije iznenađujuće što svi šefovi evropske automobilske industrije ne dijele entuzijazam Komisije za istragu.
Evropa tvrdi da su milijarde koje je kinesko rukovodstvo izdvojilo izazvalo višak industrijskih kapaciteta. Brisel, pozivajući se na međunarodne ekonomiste, naglašava da bi Peking trebalo da poveća potražnju potrošača kod kuće, a ne da višak proizvodnje izbaci na globalno tržište.
Vašington je otišao još dalje i učetvorostručio uvozne dažbine na kineska električna vozila na 100 odsto. Razlika je, međutim, u tome što su kineski proizvođači jedva uspostavili uporište u SAD, dok se brzo kreću ka prodoru na tržište EU.
Ali to nije sve.EU je ove godine pokretala istragu za istragom. Sa najnovijim istraživanjima o čeličnim cijevima, aditivu za hranu lizin i komponenti ukusa vanile, broj je ne manji od 13. Nijedna nije toliko istaknuta kao ona o električnim vozilima, ali to ne znači da Peking ne zna za njih.
Pored toga, Evropa sada raspolaže ekonomskim arsenalom koji je sakupila, koristeći kombinaciju alata za trgovinu i konkurenciju kako bi se uhvatila u koštac sa kineskim ponudama za evropske tendere za vjetroparkove i prodajom skenera za bezbjednost aerodroma, kao i za nabavku medicinske opreme koju je sam Peking nabavio.
Kako će Kina uzvratiti udarac?
Peking zna da je Francuska pokrenula istragu o električnim vozilima i uzvratila je sopstvenom istragom o cijenama “vinske destilovane rakije iz EU“ – poznatije kao francuski konjak. Predsjednik Emanuel Makron, koji je ovog mjeseca ugostio predsjednika Si Đinpinga, izjavio je da je pobijedio nakon njihovih razgovora, rekavši da kineski lider ne želi da nametne preventivne, odnosno cijene niše od tržišnih.
Ali proizvođači konjaka u to ne vjeruju, fatalistički govoreći da su osuđeni da postanu “kolateralna šteta” u borbi oko električnih vozila.
Sada Kina cilja na njemačke luksuzne automobile. U intervjuu državnim medijima, Liu Bin, vrhunski savjetnik za automobile, preporučio je podizanje privremenih carina na vozila sa velikim motorima koja se uvoze iz Evrope na 25 procenata — potez koji bi naštetio onima poput proizvođača sportskih automobila i SUV-ova kao što je Porše. Dok su njemački automobilski brendovi u problemu u Kini, njihovi premijum modeli bi mogli da podnesu takav udarac, tvrdi Matijas Šmit, evropski automobilski analitičar:
“Svi modeli koji su pogođeni su vrhunski premium modeli koji to mogu da amortizuju sa višim cijenama ili nižim maržama, ali ostaju profitabilni”.
Slično tome, analitičari očekuju da će kineski izvoznici moći da progutaju šta god EU odluči u svojoj istrazi o subvencijama.
“Ne treba očekivati veliku ekonomsku štetu”, složio se Jirgen Mates iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja.
Izvoz automobila opada kao učešće u bruto domaćem proizvodu i sada čini samo oko 0,3 odsto. Pored toga, zaprijećene carine Pekinga na luksuzne automobile će vjerovatno smanjiti izvoz “samo u ograničenoj mjeri”.
Povrh toga, proizvođač baterija CATL i EV gigant BID već ulažu u mađarske fabrike tako da će moći da izbjegnu obaveze EU za nekoliko narednih godina. Oni prate sličnu strategiju u kao u Meksiku da bi zaobišli američke carine.
A to podsjeća na još jedan trgovinski rat…
Već viđeno
EU je krenula u napad prije više od jedne decenije, sa ciljem da uvede dažbine od ne manje od 48 odsto na kineske solarne panele jer su oni nagrizali sopstvenu proizvodnju EU.
Međutim, čim je kinesko rukovodstvo zaprijetilo da će ciljati na uvoz vina i automobila iz EU, Brisel je “spustio loptu”.
“Kineska vlada je veoma dobra u mobilisanju nekog drugog da lobira za njih”, rekao je advokat za trgovinu Laurent Ruessmann, koji je zastupao evropske proizvođače solarne energije.
“Tada je to bila njemačka automobilska industrija, a sada je ista stvar sa konjakom. Kina samo želi da odmarširaju do Makrona i kažu “Moramo da se prilagodimo”.
Dakle, da li je ovo zaista trgovinski rat?
To zavisi od toga koga pitate. Već neko vrijeme, EU je smišljala nove fraze kako bi opisala smanjenje svoje zavisnosti od pojedinačnih zemalja – “uklanjanje rizika” je najnovije.
Naravno, evrokrate – i Peking, sa svoje strane – naglašavaju da rade sve po zakonima Svjetske trgovinske organizacije i da blok jednostavno podržava trgovinski sistem zasnovan na pravilima WTO. Pošto su trgovinski ratovi inherentno politički, EU će uvijek poricati da postoji bilo kakva ofanziva.
Odgovor Pekinga je takođe pitanje geopolitičkog trenutka. Budući da je Donald Tramp ozbiljan kandidat da ponovo preuzme Bijelu kuću u novembru, čime bi se vjerovatno poremetila transatlantska alijansa, Peking bi u ovom trenutku mogao da ima podsticaj da izbjegne sveopšti trgovinski rat sa Evropom, smatra visoki evropski diplomata.
“Kina ovdje igra igru ‘čekalice'”, rekao je diplomata, koji je ostao anoniman.
“Ako se bude čekalo dovoljno dugo da se Tramp vrati, evropske vlade će biti pod velikim pritiskom poslovnog kruga da se ponovo sprijatelje sa Pekingom”.