Američki predsjednik Džo Bajden, koji je u nedjelju najavio da neće tražiti reizbor u ovogodišnjoj predsjedničkoj trci, služio je u Vašingtonu skoro pola vijeka – u Senatu, kao potpredsjednik i na kraju u Ovalnoj kancelariji, piše Glas Amerike.
Kada Bajden u januaru napusti Bijelu kuću, ostaviće iza sebe skoro cijelu karijeru provedenu u politici na nacionalnom nivou. Sa 82 godine, koliko će napuniti u novembru, Bajden će imati karijeru u javnom životu dužu nego što neke njegove demokratske kolege imaju godina.
Pitanja u vezi sa Bajdenovim godinama i zdravljem obilježila su završetak njegove karijere u Vašingtonu.
Godine 1972. iznenadio je demokrate pobijedivši u maratonskoj trci za Senat sa 29 godina, postavši šesti najmlađi senator u američkoj istoriji. Sada je to što je u poznim godinama jedan od ključnih razloga koji je naveo demokratske lidere da ga pozivaju da se povuče iz novembarske predsjedničke trke, a ankete pokazuju da većina Amerikanaca vjeruje da je prestar da bi služio još jedan predsjednički mandat.
Bajdenove decenije na pozicijama javno izabranog zvaničnika dovele su do dugog spiska uspjeha i neuspjeha u karijeri. Evo pogleda na ključne momente u njegovoj karijeri:
Predsjedničke godine
Bajdenove godine na mjestu predsjednika obilježili su brojni globalni izazovi, među kojima su iscrpljujuća pandemija kovida 19, ruska invazija na Ukrajinu, sve jača Kina i ekonomske i društvene posljedice svega toga.
Na domaćem planu, Bajden se borio protiv rastuće inflacije – najviše u posljednje četiri decenije – koja je naglo povećala troškove života Amerikanaca, kao i protiv rastuće migracije duž južne granice SAD i pitanjima socijalne, rasne i rodne pravde.
Bajden je, kao predsjednički kandidat 2020. godine, obećao da će povratiti uljudnost u Bijelu kuću poslije administracije bivšeg predsjednika Donalda Trampa, koju su obilježili gotovo svakodnevni zajedljivi tvitovi usmjereni protiv demokrata, njegovih političkih neprijatelja u Republikanskoj stranci i nacionalnih medija.
Bajden je obećao da će raditi na prevazilaženju političke podjele u Kongresu kako bi postigao zakonodavni uspjeh.
U izvesnoj mjeri, Bajden je bio uspješan, osvojivši manji dio republikanskih glasova za ključne zakone da bi se potrošile milijarde dolara na popravku zastarjelih i pokvarenih puteva i mostova u zemlji, promovisanje američke proizvodnje kompjuterskih čipova i uvođenje novih mehanizama kontrole oružja – što je prvi put usvojeno u Sjedinjenim Državama za skoro tri decenije.
U odvojenom zakonu, demokrate su, preko ujedinjene republikanske opozicije, odobrile nacrt zakona o ekonomskoj pomoći od koronavirusa, a kasnije i plan od 369 milijardi dolara za pomoć u kontroli efekata klimatskih promjena, što je najveća takva alokacija SAD ikada za pomoć u zaštiti životne sredine.
Značajna državna potrošnja se, međutim, pokazala problematičnom, a neki ekonomisti su je krivili za naglo povećanje potrošačkih cijena u SAD koje tek treba da se potpuno povuku.
U svom možda najvećem spoljnopolitičkom dostignuću, Bajden je predvodio koaliciju zapadnih nacija koja je poslala u Ukrajinu naoružanje vrijedno milijarde dolara kako bi pomogla ukrajinskoj vojsci da se odbrani od ruskih snaga za koje se u početku očekivalo da će pregaziti prijestonicu u roku od nekoliko dana poslije početka ruske invazije u februaru 2022. Međutim, čak i uz Bajdenovu nepokolebljivu podršku, rat je zapao u ćorsokak iz kog se ne nazire lak izlaz.
Takođe na spoljnom frontu, Bajdenov rejting je naglo opao pošto je 13 američkih vojnika ubijeno u povlačenju američkih i savezničkih snaga iz Avganistana.
Sukob Izraela i Hamasa takođe je postao izazov za Bajdena, koji je stajao uz Izrael čak i pošto su u kampusima američkih koledža izbili propalestinski protesti. Pošto se rat odužio – sada je u desetom mjesecu – Bajden je sve učestalije pozivao na njegovo okončanje i postao je kritičan prema onome kako izraelski premijer Benjamin Netanjahu vodi sukob.
Na funkciji potpredsjednika SAD
Prije nego što se Bajden kandidovao za Bijelu kuću 2020. godine, bio je glavni savjetnik predsjednika Baraka Obame tokom svojih osam godina kao potpredsjednik, počevši od 2009. godine.
Bajden je bio zadužen za mnoge velike projekte, uključujući povlačenje američkih trupa iz Iraka i raspodjelu stotina milijardi federalnih dolara državnim i lokalnim vlastima kako bi pomogao ekonomiji da se oporavi od Velike recesije, kao i da blisko sarađuje sa liderom tadašnje republikanske manjine u Senatu Mičom Mekonelom kako bi se izbjeglo zatvaranje vlade i neplaćanje duga.
Kada je Obama iznenadio Bajdena 2017. godine najvišim civilnim priznanjem u zemlji, Predsjedničkom medaljom slobode, opisao ga je kao “najboljeg potpredsjednika kojeg je Amerika ikada imala”.
Bila je poznata prisnost njih dvojice, zabilježena u bezbroj internet mimova, a njihove porodice su takođe bile bliske, uključujući prijateljstvo između prve dame Mišel Obame i druge dame Džil Bajden, kao i prijateljstva između Obaminih ćerki i Bajdenovih unuka.
Obama je izabrao Bajdena za svog potpredsjedničkog kandidata u velikoj mjeri zbog Bajdenovog dugog iskustva na međunarodnoj sceni kao američkog senatora, za koje se Obama nadao da će uravnotežiti njegovo ograničeno iskustvo u toj oblasti.
Bajden se dugo smatrao mogućim Obaminom nasljednikom, ali se nije kandidovao za predsjednika 2016. godine, navodeći kao razlog tugu svoje porodice poslije smrti svog sina Boa od tumora na mozgu u 46. godini. Međutim, 2019. Njujork tajms je naveo da je Obama obeshrabrio Bajdena da se kandiduje za predsjednika 2016. jer je vjerovao da je tadašnja predvodnica u anketama, Hilari Klinton imala najbolje šanse da pobijedi na opštim izborima.
Godine u senatu
Pošto je Bajden pobijedio u trci za Senat kao predstavnik Delavera 1972. godine, proveo je narednih 36 godina u tom tijelu, vozeći se većinom dana vozom skoro 200 kilometara između Vilmingtona i Vašingtona. Uzdigao se kroz demokratske redove i dva puta je služio kao šef moćnog Odbora za spoljne poslove i jednom kao predsjednik traženog Pravosudnog odbora Senata.
Poznat kao neko ko je mogao da radi sa republikancima kao što su Džon Mekejn i Čak Hejgel, Bajden se uvijek zalagao za dvostranačje. Međutim, uprkos svojim vezama sa republikanskim zakonodavcima, morao je da se bori da svoje odnose pretvori u zakonodavni uspjeh kada je došao u Ovalni kabinet.
Bajdenovi uspesi u Senatu uključivali su promovisanje Zakona protiv nasilja nad ženama, koji je olakšao krivično gonjenje za nasilje u porodici, seksualni napad, nasilja tokom izlazaka i sastanaka i za uhođenje. Takođe je bio ključan u pomaganju da se donese Brejdijev zakon, koji je zahtijevao provjeru prošlosti kao uslov za kupovinu većine vatrenog oružja.
Kritičari kažu da su u retrospektivi neki od njegovih glasova bili neuspješni. Bajden je izrazio žaljenje zbog nekoliko svojih odluka u Senatu, uključujući podršku zakonu o zločinima iz 1994. koji je doprineo većoj stopi zatvaranja Afroamerikanaca i svog glasanja za odobravanje invazije na Irak 2003. godine.
Takođe je bio kritikovan zbog svoje uloge predsedavajućeg na saslušanju za potvrđivanje imenovanja sudije Vrhovnog suda Klarensa Tomasa 1991, koga je Anita Hil optužila za seksualno uznemiravanje. U 2019, Bajden je ponudio izvinjenje – ne svoje prvo – zbog situacije, rekavši:
“Do danas mi je žao što nisam mogao da smislim način da izdejstvujem vrstu saslušanja koju (Anita Hil) zaslužuje”.
Hil i njene pristalice okrivile su Bajdena što nije učinio dovoljno da je zaštiti od klevete tokom saslušanja.
Predsjednički izbori
Prije pobjede na predsjedničkim izborima 2020. godine, Bajden se dva puta ranije kandidovao za predsjednika, ali nije uspio da 1988. i 2008. godine dobije nominaciju svoje Demokratske stranke.
Na kraju je pobeijdio na nacionalnim izborima 2020. protiv Trampa, koji je odbio da prizna Bajdenovu pobjedu i nastavio da lažno tvrdi da je prevaren u trci za reizbor zbog prevara birača i nepravilnosti u brojanju glasova. Bajden je pobijedio na izborima tako što je tijesno trijumfovao u nekoliko ključnih država i obezijbedio pobjedu u Elektorskom koledžu sa solidnom razlikom od 306 prema 232, što je isti ukupan broj kojim je Tramp pobijedio Hilari Klinton na predsjedničkim izborima 2016.
Bajden je osvojio sedam miliona glasova više od Trampa, ali predsjednici SAD zapravo osvajaju funkcije na izborima od države do države, pri čemu najmnogoljudnije države imaju najviše glasova u Elektorskom koledžu i samim tim najviše utiču na određivanje ishoda na nacionalnom nivou.
Kada je preuzeo dužnost predsjednika 20. januara 2021, Bajden je sa 78 godina postao najstariji čovjek na izvršnoj funkciji u zemlji, nadmašivši Trampa, koji je imao 70 godina kada je ušao u Bijelu kuću 2017.