Vještačka inteligencija i društvene mreže su postale moćno propagandno oružje za manipulaciju javnim mnijenjem i izbornim procesima širom svijeta. Zbog toga je neophodno zakonski ograničiti njihovo korišćenje.
Ovo, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže filipinsko-američka novinarka Marija Ressa, dobitnica Nobelove nagrade za mir, koju je 2021. godine podijelila sa ruskim novinarom, Dmitrijem Muratovom.
Ona se godinama bori za slobodu govora i ljudska prava, zbog čega trpi pravosudni i medijski progon filipinskih vlasti. Kritičarka je zloupotrebe društvenih medija i vještačke inteligencije za širenje lažnih vijesti, političku propagandu i manipulaciju javnim mnijenjem.
Ova tehnologija je potrebna i korisna, ali potpuno neregulisana, iako ima snagu da mijenja svijet, kaže suosnivačica i direktorica filipinskog istraživačkog portala Rapler (Rappler).
Upravo nedostatak zakonske regulacije, kako objašnjava za RSE, omogućava autoritativnim režimima, budućim diktatorima, i tehnološkim korporacijama da zloupotrebljavaju ove tehnologije.
To, smatra ona, dovodi do slabljenja demokratije i jačanja autoritativnih režima širom svijeta.
RSE: Poručujete u javnim istupima da čovječanstvo rizikuje da izgubi informacioni rat koji vodi protiv vještačke inteligencije i društvenih mreža u rukama vlada i korporacija. Šta je najgori mogući scenario sa kojim se globalno društvo suočava?
Ressa: Ulazimo u period fašizma, u kome su podaci i informacije alat za kontrolu i manipulaciju masa. Bojim se da će svijet postati autoritaran i fašistički. Diktatori u raznim državama danas stvaraju saveze, i već vidimo početak toga.
Vladimir Putin je posjetio Sjevernu Koreju već dva puta. Evidentno mi je da zloupotreba današnje tehnologije uništava demokratski sistem podjele vlasti. (Podjela na zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast u demokratskim društvima, koja je dizajnirana da spriječi preveliku koncentraciju moći u rukama pojedinaca, op. aut.).
RSE: Primjetan je porast broja desničarskih politika širom svijeta. Šta mogu uraditi novinari da se odupru tome? Šta je rješenje?
Ressa: Novinari i mediji su bitno oslabljeni. Poslovni model medija je nestao i skoro 90 posto prihoda više ne ide medijima i novinarima, već velikim tehnološkim kompanijama. Dakle, upravo onim platformama koje ubijaju kredibilitet medija i ubijaju povjerenje u javnom diskursu. Platformama koje hakuju ljudsku biologiju sijući strah, ljutnju i mržnju u društvu.
Ovo nije održiv poslovni model ni za velike tehnološke kompanije i nadam se da će to shvatiti što prije. Tehnologija nam je neophodna, naravno. Ali, tehnologija koja sve više manipuliše, koja ne odgovara nikome, i koja je netransparentna, može jedino služiti diktaturama. Jer ako imate građane kojima su uskraćene činjenice, koji ne znaju kome da vjeruju, ni u šta da vjeruju, oni postaju idealno stado za diktatorsku vlast.
RSE: Kako spriječiti zloupotrebu društvenih mreža i vještačke inteligencije u političkom i javnom diskursu?
Ressa: Najprije moramo napraviti jasna zakonska ograničenja za upotrebu te tehnologije, u skladu sa najboljim praksama. Naša šolja kafe je mnogo bolje i strože regulisana nego tehnologije društvenih mreža i vještačke inteligencije, koje nas poznaju bolje nego što sami sebe poznajemo i koje nosimo sa sobom u našim mobilnim telefonima gdje god da krenemo.
Ova tehnologija je iskra koja pomjera i mijenja naš cijeli svijet, ali je ujedno to jedna od najmanje regulisanih industrija. I to je prvi korak, jer manipulacija mora prestati i mora postojati odgovornost. A to zahtjeva vrijeme. Već je osam godina otkada su počeli napadi na mene na mrežama, ali još uvijek nemam mogućnost da bilo koga pozovem na odgovornost za te onlajn napade.
RSE: Ima li u svijetu društava koja su dobri primjeri?
Ressa: Poljska je jedan od svijetlih primjera, od svih izbornih procesa koje smo imali u posljednje vrijeme. U Poljskoj je desno orijentisana i autoritativna politika bila na vlasti, i mnogi su očekivali da će i zadržati tu vlast. Ali, to što su donijeli zakon o zabrani abortusa je naljutilo i mobiliziralo mlade i žene, pa su oni izašli u stvarni svijet i glasali, i tako svrgnuli tu vlast. Moramo se odmaknuti od društvenih mreža i izaći u stvarni svijet i komunicirati licem u lice.
RSE: Koliko su mlađe generacije spremne i voljne da se odmaknu od društvenih mreža?
Ressa: Teži dio posla predstavlja činjenica da je demokratija teška. Ljudi danas žele brza rješenja, a tehnologija to maksimalno pojačava i naglašava. Ko kaže da nam je neophodno toliko mnogo informacija? Ko kaže da moramo živjeti u svijetu brzog razmišljanja? To su sve pravile tehnoloških korporacija.
Možemo usporiti ritam informacija na brzinu koju naša ljudska biologija može smisleno i racionalno procesuirati i provjeriti. Našim emocijama se sve više manipuliše uz pomoć društvenih mreža i vještačke inteligencije, kako bismo promijenili način ponašanja u stvarnom svijetu. A te korporacije ne odgovaraju nikome za štetu koju nanose.
Prvi čovjek javnog zdravstva u Sjedinjenim Američkim Državama je tek u maju prošle godine izašao u javnost sa izvještajima o uticaju ovih tehnologija na tinejdžere. Zabilježeni su kod tinejdžera porast poremećaja spavanja, porast stope samoubistava, porast poremećaja u prehrani, porast poremećaja pažnje uzrokovan hiperaktivnošću. Svi su pokazatelji loši.
RSE: Kako u praksi funkcioniše manipulacija javnim mnijenjem uz pomoć društvenih mreža i vještačke inteligencije?
Ressa: Vidjeli smo jasno da su te tehnološke mreže, koje se koristi za političko dezinformisanje i manipulacije, poput robe kojom se trguje. One su na prodaju i korišćene su i za antivakcinacijsku kampanju, na primjer. Antivakcinacijskom propagandom su doslovno “bombardovani” ljudi od Filipina, preko srednje Amerike. Tako da se ne šire samo političke dezinformacije, već i one o klimatskim promjenama, na primjer, ili o bilo čemu drugom.
RSE: Možete li objasniti orkestrirane napade vlasti na Vas, i na druge osobe koje se zalažu za slobodu govora širom svijeta?
Ressa: Obeshrabrujući efekat (zloupotrebe društvenih mreža i umjetne inteligencije za širenje propagande, op. aut.), koji je sada već globalan, je da kritičara neke autoritarne vlasti neće više napadati samo ta vlast. Napadaće ga i brojne grupe unutar društva, koje je pocijepano u grupe, getoizirano i zavađeno, upravo, zloupotrebom društvenih medija. Brinem se za naredne generacije koje odrastaju, neznajući kome da vjeruju. Jer, kako odrastati bez povjerenja?
Smatram da generativna vještačka inteligencija ima savršeno dobru primjenu u medicini ili sintetičkoj biologiji, ali ne i u onome što danas nazivamo informacionim ekosistemom. Kladim se da će povjerenje u javnom diskursu uskoro postati jako tražena roba.