Rat u Ukrajini – 880. dan.
Zelenski: Ukrajina priprema još četiri nova bezbjednosna sporazuma
Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski saopštio je da ukrajinska strana priprema još četiri nova bezbjednosna sporazuma sa partnerskim zemljama.
“Naš tim priprema još četiri nova bezbjednosna sporazuma za Ukrajinu. U bliskoj budućnosti počinjemo pregovore i moramo brzo da pripremimo dokumente za potpisivanje”, rekao je Zelenski, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu predsjednika.
Prema njegovim riječima, potpisano je skoro 30 takvih sporazuma.
“Mi smo sebi postavili zadatak da to budu različite zemlje – ne samo zemlje NATO-a”, naveo je Zelenski.
Kako je istakao, svi saveznici su podjednako spremni da pomognu Ukrajini u zaštiti zajedničkih vrijednosti.
Češka najavila isporuku još 100.000 granata Ukrajini
U okviru češke inicijative, Ukrajina će dobiti još 100.000 artiljerijskih granata od zapadnih saveznika, prenose Češke novine.
Isporuke se očekuju u naredna dva mjeseca.
“Tokom jula i avgusta poslaćemo još 100.000 municije. Sada tražimo novac za kupovinu još više municije kako bi inicijativa mogla da bude nastavljena 2025. godine“, najavio je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski
EU produžila sankcije Rusije za još pola godine
Savet Evropske unije produžio je restriktivne mjere protiv Rusije u vezi sa njenom agresijom na Ukrajinu za još šest mjeseci – do 31. januara 2025. godine, navodi se u saopštenju Savjeta.
Napominje se da su te sankcije, prvi put uvedene 2014. godine, značajno proširene od februara 2022. kao odgovor na ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu oružanu agresiju Rusije na Ukrajinu.
Mađarska i Slovačka započinju konsultacije zbog sankcija “Lukoilu”
Mađarska i Slovačka započeće konsultacije s Ukrajinom o transferu nafte iz Rusije preko Ukrajine, nakon što je Kijev uveo sankcije ruskoj kompaniji “Lukoil”, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
”Razgovarao sam sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova, i on je rekao da dozvoljavaju sve transfere, što nije istina”, rekao je Sijarto.
Naglasio je da Evropska komisija mora da u naredna tri dana uvaži zahtjev Mađarske i Ukrajine, i da će u suprotnom dvije zemlje podići optužbe pred sudom.
Naveo je da je Mađarska u junu obezbijedila 42 odsto električne energije koju je Ukrajina uvezla, ocjenivši da bi Kijev bez toga imao velike poteškoće u snabdevanju električnom energijom.
Ranije je slovački premijer Robert Fico razgovarao s ukrajinskim kolegom Denisom Šmihalom o uvođenju sankcija “Lukoil”, upozorivši da je riječ o besmislenoj akciji koja ne šteti Rusiji, već uglavnom pojedinim zemljama članicama EU.
Rusija u raketnom napadu iz “iskandera-M” uništila ukrajinsko osoblje i lanser MLRS
Oružane snage Rusije izvele su raketni napad iz raketnog sistema “iskander-M” na hangar sa američkim raketnim sistemima HIMARS u Novopetrovki u Nikolajevskoj oblasti u Ukrajini i tom prilikom uništile višecevni raketni lanser MLRS, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Kako se navodi tom prilikom stradao je nepoznat broj vojnog osoblja. Ministarstvo je objavilo i snimak toga napada, prenijela je agencija RIA Novosti.
SAD su objavile u januaru da dozvoljavaju komandi Oružanih snaga Ukrajine da samostalno bira domet udara pomoću višestrukih raketnih sistema HIMARS.
Do sada nije bilo zvaničnih informacija o prebacivanju raketa za HIMARS u Ukrajinu koje su sposobne da pređu rastojanje veće od 160 kilometara.
Ranije je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zatražio od Vašingtona da isporuči Ukrajini rakete “Atakms” koje su sposobne da gađaju ciljeve na udaljenosti do 300 kilometara.
Međutim, Bela kuća je navela da je domet raketa “Atakms” koje se isporučujue Kijevu 165 kilometara.
Moskva osuđuje isporuku oružja dugog dometa Ukrajini.
SAD su počele da isporučuju sisteme HIMARS Ukrajini u junu 2022. godine.
Kuleba zatražio od evropskih partnera hitnu pomoć ukrajinskom energetskom sektoru
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba je na onlajn sastanku Saveta ministara spoljnih poslova Evropske unije pozvao partnere da intenziviraju zaštitu i restauraciju energetske infrastrukture Ukrajine.
“Udari ruskih raketa i dronova uništili su ili oštetili značajan deo proizvodnih kapaciteta, termogeneracije, hidroelektrana, objekata elektroprenosnog sistema”, rekao je Kuleba, saopštila je pres služba Ministarstva spoljnih poslova.
On je naveo pet prioritetnih koraka za hitnu pomoć ukrajinskom energetskom sistemu i pozvao evropske partnere da intenziviraju napore u ovim oblastima rada.
“Naši napori su usmereni u pet pravaca. Prvi je jačanje PVO. Drugi je brza popravka i restauracija proizvodnih i distributivnih objekata. Treći je decentralizacija energetskog sistema, četvrto je povećanje uvezenih kapaciteta iz EU sa sadašnjih 1,7 na 2,2 GV, a peto je privlačenje sredstava i opreme od partnera”, istakao je Kuleba.
On je naglasio da Rusija svakog meseca baci od 3.200 do 3.500 vođenih avio-bombi na civile, vojnu i kritičnu infrastrukturu Ukrajine.
“Ukrajini su potrebni kapaciteti za uništavanje nosača vođenih vazdušnih bombi, posebno ruskih ratnih aviona na aerodromima i na nebu. Vazdušni udari velikog dometa i savremena PVO su osnova za zaustavljanje svakodnevnog ruskog terora”, naglasio je ukrajinski ministar.
On je ukazao na potrebu da se odbaci, kako je naveo, “iracionalni strah” od ukrajinskih udara na legitimne vojne ciljeve na teritoriji Rusije, posebno na mesta koncentracije ruskih trupa i tehnike, vojne aerodrome, skladišta naoružanja i logističke centre.
“Ovi udari su potpuno legitimni sa stanovišta međunarodnog prava i zaista mogu da ubrzaju završetak rata. Neke odluke u tom pogledu su već donete. Pomogli su nam da osujetimo rusku ofanzivu na Harkov. Moramo da preduzmemo dalje korake i proširimo oblast primene”, rekao je Kuleba.
On je pozdravio odluku saveznika da započnu proces korišćenja profita od imovine Ruske Federacije u korist Ukrajine, posebno kupovinu naoružanja od ukrajinskih proizvođača, i zahvalio Evropskoj uniji na 14. paketu sankcija Rusiji.
“Kolektivna snaga, jedinstvo i odlučnost sveta je ono što će uticati na Rusiju i obezbediti postizanje pravednog i trajnog mira za Ukrajinu”, zaključio je Kuleba.
Novi napad Kijeva na Donjeck – pogođena stambena zgrada, stradala jedna osoba
Jedna osoba je stradala, a dve su ranjene u udaru Oružanih snaga Ukrajine na dva okruga u Donjecku.
U Kalinjinskom okrugu u Donjecku, napadnuta je i škola. Formiran je krater dubok oko jedan i po metar. Staklo u samoj zgradi je polomljeno, a fasada je oštećena gelerima.
U Kijevskom okrugu, pogođena je stambena zgrada. Oštećena su stakla na okolnim kućama i automobili u blizini zgrade.
Prema rečima stanovnika, raketa je pogodila kraj zgrade
Češka najavila isporuku još 100.000 granata Ukrajini
U okviru češke inicijative, Ukrajina će dobiti još 100.000 artiljerijskih granata od zapadnih saveznika. Isporuke se očekuju u naredna dva meseca.
“Tokom jula i avgusta poslaćemo još 100.000 artiljerijskih granata. Sada tražimo novac za kupovinu još više municije kako bi inicijativa mogla da bude nastavljena 2025. godine”, rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski.
Prema rečima šefa češkog ministarstva spoljnih poslova, inicijativi se sada pridružilo 18 zemalja. Od toga je 15 već ispunilo svoje obaveze i dalo doprinos, što znači da ima dovoljno novca da se do kraja 2024. godine Oružanim snagama Ukrajine isporuči 500.000 municije.
Gruzija: Sukob će se brže završiti, ako Tramp pobijedi
Borbe u Ukrajini će se okončati brže ako Donald Tramp pobijedi na američkim predsjedničkim izborima, izjavio je gruzijski premijer Irakli Kobahidze.
“Mi, naravno, ne možemo da se miješamo u bilo čije izbore, jedino što se može reći je da će se, ako Tramp pobijedi, rat u Ukrajini brže završiti i situacija u regionu će se smiriti, što će opet promijeniti odnos prema Gruziji. Ako u regionu bude mira, promijeniće se i odnos prema Gruziji”, rekao je Kobahidze novinarima.
Šef diplomatije Ukrajine u posjeti Kini od 23. do 26. jula
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba posjetiće Kinu od 23. do 26. jula, saopštila je portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning.
Kuleba će posjetiti Kinu na poziv člana Političkog biroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i ministra inostranih poslova Vang Jia, prenosi Sinhua.
Kina nije učestvovala na mirovnoj konferenciji o Ukrajini održanoj u junu u Švajcarskoj jer, kako je saopšteno tada u Pekingu, smatra da u pregovorima treba da učestvuju obje strane, a Rusija nije bila pozvana na tu konferenciju.
Kina je u februaru 2023. godine, na godišnjicu početka sukoba Rusije i Ukrajine, objavila dokument od 12 tačaka u kojem je detaljno iznijela svoj stav o tom ratu i pozvala na prekid neprijateljstava i mirovne pregovore.
Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je u aprilu ove godine, na sastanku sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Pekingu, da je predložio četiri principa kako bi se spriječilo da se ukrajinska kriza otme kontroli i da bi mir što prije bio ponovo uspostavljen.
“Prvo, prioritet treba da bude podrška miru i stabilnosti, uzdržavanje od traženja sebičnih ciljeva. Drugo, treba da smirimo situaciju i da ne dodajemo ulje na vatru. Treće, treba da stvorimo uslove za obnovu mira i da se suzdržimo od daljeg zaoštravanja tenzija. Četvrto, treba da smanjimo negativan uticaj na svjetsku ekonomiju i da se suzdržimo od podrivanja stabilnosti globalne industrije i lanaca nabavke”, rekao je tada Si Đinping.
Borelj: Ministri EU raspravljaće o “neprihvatljivim” stavovima Mađarske
Ministri spoljnih poslova Evropske unije će raspravljati o “neprihvatljivim” aktivnostima mađarskog premijera Viktora Orbana i “neprihvatljivim” pozicijama njegove zemlje u vezi uloge EU u Ukrajini, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
“Razgovaraćemo o onome što se dogodilo i o stavovima koje je zauzela mađarska vlada”, rekao je Borelj.
On je predočio da će države članice morati da raspravljaju o ovom pitanju prije nego što donesu eventualne odluke o tome kako da se postave prema mađarskom predsjedavanju EU u narednim mjesecima.
Sirski: Borbena dejstva duž cijelog fronta, Rusi nastavljaju da se probijaju ka Pokrovsku
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski izjavio je da se aktivna borbena dejstva različitog intenziteta odvijaju duž cijelog fronta sa ruskim trupama.
Sirski je na Facebooku napisao da se ruske snage ne obaziru na velike gubitke i da nastavljaju da se probijaju u pravcu Pokrovska, u Donjeckoj oblasti.
Nastavljaju se žestoke borbe u Krasnogorovki i kod Časovog Jara, naveo je Sirski.
Glavnokomandujući ukrajinske vosjke je dodao da ruske snage ne odustaju od pokušaja da zauzmu Steljmahovku i Makejevku i da napadaju ukrajinske položaje u Ivanovskom i Kleščijevki.
Ukrajinski napad dronovima na Rusiju, gori rafinerija u Tuapseu
Ruska najveća rafinerija nafte na Crnom moru – Tuapse, oštećena je tokom noći u velikom ukrajinskom napadu dronom koji je izazvao požar, saopštili su ruski zvaničnici.
“Rano ujutru 22. jula, kijevski režim je ponovo pokušao da napadne civilnu infrastrukturu Tuapse uz pomoć bespilotne letjelice, prilikom pada ostataka bespilotne letjelice oštećena je infrastruktura rafinerije nafte u Tuapseu”, navedeno je u saopštenju, a prenosi RIA Novosti.
Prema preliminarnim informacijama, nema povrijeđenih. Izbio je požar na površini od 50 kvadratnih metara, koji je lokalizovan.
Ranije je načelnik Tuapsinškog okruga Sergej Bojko izjavio da je iznad grada oboreno osam dronova.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je noćas iznad teritorije Rusije oboreno 75 ukrajinskih dronova.
Zelenski: Zahvalni smo Bajdenu i poštujemo njegovu tešku, ali snažnu odluku
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina poštuje “tešku ali snažnu” odluku američkog predsjednika Džozefa Bajdena da okonča svoju kampanju za reizbor na predsjedničkim izborima 5. novembra.
“Ukrajina je zahvalna predsjedniku Bajdenu za njegovu nepokolebljivu podršku borbi Ukrajine za slobodu, koja, zajedno sa snažnom dvopartijskom podrškom u Sjedinjenim Američkim Državama, jeste bila i ostaje ključna”, objavio je Zelenski na društvenoj mreži X.
On je podsjetio da su u posljednjih nekoliko godina donesene mnoge važne odluke koje će biti zapamćene kao hrabri koraci koje je predsjednik Bajden preduzeo u odgovoru na izazovna vremena.
“Mi poštujemo i današnju tešku ali snažnu odluku predsjednika Bajdena”, poručio je ukrajinski predsjednik.
Moskva: Noćas oboreno 75 ukrajinskih dronova
Snage ruske PVO noćas su oborile 75 ukrajinskih dronova iznad teritorije Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Dežurni PVO sistemi presreli su i uništili 47 bespilotnih letjelica iznad Rostovske, po jedan iznad Belgordske, Voronješke i Smolenske oblasti i osam iznad Krasnodarske pokrajine, prenosi RIA Novosti.
Iznad voda Crnog i Azovskog mora oboreno je 17 dronova, navedeno je u saopštenju.
Ukrajini potrebno oružje dugog dometa
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajini potrebno oružje dugog dometa kako bi zaštitila svoje gradove i trupe na liniji fronta od ruskih bombi.
O raketama dugog dometa govorila je i njemačka ministarka odbrane Analena Berbok. Ona smatra da SAD treba da rasporede tu vrstu oružja u njenoj zemlji.
“Moramo da zaštitimo sebe i naše baltičke partnere kroz pojačano odvraćanje i dodatno oružje za suprotstavljanje”, rekla je Berbokova.
U večernjem obraćanju Zelenski je saopštio da je raketni PVO sistem “patriot” američke proizvodnje stigao u Ukrajinu. Zahvalio je Berlinu i Vašingtonu na isporuci sistema, prenijela je agencija Unian.
U međuvremenu, iz Moskve je saopšteno da su Oružane snage Rusije zauzele Rozovku u Lugansku i Peščano Nižnje u Harkovskoj oblasti. Navode i da su za jedan dan oborile helikopter Mi-8 i 49 dronova ukrajinskih snaga.
Načelnik vojne uprave Hersonske oblasti Aleksandar Prokudin saopštio je da su u ruskom granatiranju te oblasti ubijene tri osobe, dok ih je 13 povrijeđeno.