Poslije niza preokreta, američki predsjednički izbori, na kojima će se za mjesec suočiti demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp, djeluju kao da će biti veoma neizvjesni i napeti.
Već solidna izborna baza bivšeg republikanskog predsjednika „ojačana je“ sa dva pokušaja atentata protiv njega u Pensilvaniji u julu i Floridi u septembru.
Iznenadni ulazak potpresjednice SAD u predsjedničku trku poslije istorijskog povlačenja Džoa Bajdena u julu povratila je nadu Demokratskoj stranci koja je drhtala zbog loših rezultata anketa za osamdesetogodišnjeg predsjednika.
Ali, iako se Kamala Haris približila Trampu u anketama i malo prednjači na nacionalnom nivou, ona se nije stvarno odmakla u saveznim državama koje su zaista važne, u sedam odlučujućih država – Arizona, Sjeverna Karolina, Džordžija, Mičigen, Nevada, Pensilvanija i Viskonsin.
Kao 2016. i 2020. nekoliko desetina hiljada glasova u toj šačici država moglo bi da odluči da li će bivša 59-ogodišnja sutkinja ili 78-ogodišnji milijarder prikupiti 270 glasova velikih elektora koliko je potrebno za pobjedu.
Potrpedsjednica SAD se kladi da je Amerika spremna za „novu generaciju vođa“.
Odnosno da zemlja želi da prekine sa Donaldom Trampom izborom svoje prve glavnokomandujuće, čiji otac je iz Jamajke a majka iz Indije, a čija ličnost i učinak obećavaju promjenu.
Kamala Haris nije ulazila u detalje svog odlučno centrističkog programa, miješajući čvrst stav o imigraciji, obećanja za podsticaj srednjoj klasi i odbranu prava na abortus, tema oko kojih je republikancima posebno nelagodno.
Naspram snažnih napada, odnosno uvreda Donalda Trampa, demokratska kandidatkinja je djelovala manje frontalno, podbadajući dobro poznate slabosti svog rivala, kao tokom njihove debate u septembru, u kojoj je prošla sa nespornim uspjehom.
Ona ga je nazvala „slabim“ kandidatom, koga su njegovi sunarodnici „odbacili“ 2020. godine.
Kao kandidat za Bijelu kuću treći put Donald Tramp ponavlja svoje stavove iz 2016. i 2020, predstavljajući se kao nosilac protiv sistema, blizak narodu, vrlo kritičan prema elitama u Vašingtonu.
Glavna tema njegove kampanje uvijek je ista – borba protiv imigracije, koja prema njemu „uništava“ američke gradove.
Na svakom svom skupu Tramp oslikava, uz podršku dramatične muzike u pozadini, vrlo mračnu sliku zemlje uništene migrantima „teroristima“ i „lopovima“ koji su izašli iz najgorih „zatvora i ludnica“.
On je kritikovao svoju rivalku i oko inflacije, optužujući nju, koju zove „drugarica Kamala“ da hoće da uvede mjere koje dolaze „direktno iz Venecuele ili Sovjetskog Saveza“ da bi zaustavila rast cijena.
More njegovih pristalica sa crvenim kapama nastavljaju da dolaze na njegove skupove, duboko uvjereni da je njihov kandidat, osuđen krivično krajem maja, žrtva gnusnog političkog progona.
Sam Donald Tramp pripisao je drugi pokušaj atentata na njega „retorici“ svojih protivnika, dok ga s druge strane demokrate optužuju da podstiče ponekad nepodnošljivu političku klimu.
Kako se približava 5. novembar primjeri te političke tenzije su sveprisutni. Izborni centri najspornijih okruga, koji su bili zahvaćeni snažnim tenzijama prije četiri godine, pretvorili su se u tvrđave, zaštićeni gvozdenim ogradama i metal detektorima.
Ozvaničenje rezultata predsjedničkih izbora u zgradi Kongresa, gdje je 6. januara 2021. bio izvršen napad razularenih Trampovih pristalica, ovog puta će biti osigurano sa najvišim mogućim nivoom bezbjednosti za neki zvanični događaj.
Strahuje se da će još jednom rezultati biti tijesni i da će biti potrebni ne sati, nego cijeli dani da se proglasi pobjednik.
Donald Tramp koji nikad nije priznao poraz 2020. godine već je postavio prve osnove za novo osporavanje, optužujući demokrate na svojim mitnizima da „varaju ko đavoli“.