Ako je cilj bio samo da “ne napravi štetu”, to je uspjela.
Prvi intervju potpredsjednice SAD Kamale Haris otkako je zamijenila predsjednika Džoa Bajdena kao kandidat demokrata za predsjednika bio je tanak u konkretnim detaljima politike. Ali za njene pristalice, to je vjerovatno bilo dovoljno da se posao uradi.
Otkako je preuzela predsedničku kandidaturu od Bajdena za izbore 5. novembra na kojima će se nadmetati s bivšim predsjednikom, republikancem Donaldom Trampom, Haris se suočavala s pitanjima i kritikama zbog toga što nije bila dostupna medijima.
U intervjuu za CNN, koji je dala sa svojim potpredsjedničkim kandidatom Timom Volzom, Haris nije imala očigledne gafove. Intervju će, nadaju se njene pristalice, umanjiti kritike republikanskih protivnika koji su je optuživali da, kako tvrdi Tramp tvrdi, nije “dovoljno pametna” da se nosi s medijskim nastupima bez scenarija.
Međutim, ona je takoše ponudila malo toga novog, bilo da se radi o specifičnostima njene politike ili o njenim glavnim prioritetima u pogledu toga šta će uraditi ako pobijedi u novembru.
Haris je branila ekonomske rezultate Bajdenove administracije, mada je rekla da ima “još toga da se uradi”.
Upitana o planovima za prvi dan svoje administracije, ako pobijedi u novembru, rekla je da će se fokusirati na smanjenje svakodnevnih troškova Amerikance i na podršku porodicama, ali u odgovoru nije bilo konkretnih mjera.
Što se tiče spoljne politike, Haris je preskočila pitanje o isporukama oružja Izraelu i da li bi učinila nešto drugačije u vezi s neuspješnim pokušajima Bajdenove administracije da okonča rat između Izraela i Hamasa – kojeg su SAD i EU označile kao terorističku organizaciju – govoreći “moramo da postignemo dogovor”.
Činilo se da njen odgovor ima za cilj smirivanje i proizraelskih i propalestinskih frakcija unutar Demokratske partije, naglašavajući potrebu da se osigura oslobađanje talaca uhvaćenih u krvavom napadu Hamasa 7. oktobra i rekavši da je “previše nevinih Palestinaca” ubijeno u odgovoru Izraela.
Haris, koja je indijskog i jamajčanskog porijekla, odbila je da odgovori na pitanje o Trampovoj neosnovanoj tvrdnji da se “desilo da je postala crna” iz političke svrsishodnosti – što je odluke koja je izgleda imala za cilj da se izdigne iznad toga.
“Isti stari istrošeni scenario. Sledeće pitanje”, rekla je Haris.
Vjerovatno najupečatljiviji trenuci u intervjuu uslijedili su kada je bila pritisnuta zašto je promijenila jednu od svojih ranijih liberalnijih pozicija.
Ona se ogradila od izjave iz 2019. da će zabraniti fraking, što je važno pitanje u gasom bogatoj Pensilvaniji koja je ključna za izbore, rekavši da je 2020. godine “jasno objasnila” svoj stav kojeg i danas drži.
“Možemo da razvijemo uspješnu ekonomiju čiste energije bez zabrane frakinga”, rekla je Haris.
Onda je dodala: “Moje vrijednosti se nisu promijenile”.
Haris se uglavnom uzdržavala od napada na Trampa tokom intervjua, ali ga je optužila da je neko ko “umanjuje karakter i snagu onoga što smo mi kao Amerikanci – on zaista dijeli našu naciju”.
“Mislim da su ljudi spremni da okrenu stranicu po tom pitanju”, rekla je Haris.
Njeni protivnici odmah su se uhvatili za to što je Haris branila rezultate Bajdenove administracije, a Trampov štab je na mreži X objavio da je “prvi dan” Haris bio “prije 1.317 dana” – što se odnosi na dan kada je preuzela dužnost Bajdenove potpredsjednice.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži ocijenu intervjua dao u jednoj riječi: “Dosadno”.
Za njene pristalice to bi mogao biti dovoljno dobar rezultat. Da li će intervju pomjeriti nešto u pogledu neodlučnih birača, drugo je pitanje.