Sa svojom koalicijom koja je po glasanju u nedjelju došla na drugu poziciju ispred krajnje desnice, predsjednik Emanuel Makron je izbjegao poraz očekivan na prevremenim parlamentarnim izborima, ali budućnost obećava da će biti komplikovana za njega i na domaćoj sceni i na međunarodnoj.
Po anketama, koalicija koju čine predsjednička partija “Obnova” (Renesansa) i njeni saveznici desnog centra ima 150 do 180 poslanika, iza lijevog saveza (171 do 187). A posebno je važno što je ispred Nacionalnog okupljanja – krajnje desnice koja se dugo smatrala izvjesnim pobjednikom, ali na kraju je treća zbog “republikanskog fronta” formiranog u nedjelji između dva kruga glasanja.
Ali tabor Makronista koji je imao relativnu većinu od 250 poslanika u odlazećoj Narodnoj skupštini, smatra se smanjenim. Njen vođa, koji je imao koristi od neosporne vlasti od svog dolaska na mjesto šefa države 2017. godine, izgubio je svoju auru.
Šef države trpi razočaranje sopstvenih trupa od raspuštanja Skupštine 9. juna, o čemu je odlučio gotovo sam poslije debakla svog tabora na evropskim izborima. Njegovo korišćenje “vertikalne” moći sada je otvoreno kritikovano. Premijer Gabrijel Atal koji je vodio predizbornu kampanju i samim tim može da preuzme zasluge za rezultate, izjavio je u nedjelju: “Nisam izabrao to raspuštanje, ali sam odbio da ga izdržim”.
Makron koji je neposredno prije reizbora 2022. objasnio da Francuska nema “parlamentarni režim”, sada će morati da se nosi sa protivnicima bez kojih nije moguća nijedna većina, pa čak ni relativna.
Kroz predsjednički tabor prostrujalo je izvjesno olakšanje. “Centralni blok je veoma živ”, podvukla je pratnja šefa države, apelujući na “oprez” prilikom analize rezultata.
Ali, suprotno planovima Jelisejske palate, ljevica se nije podijelila, bar za vrijeme izbora: izašla je ujedinjena pod zastavom “Novog narodnog fronta” – po uzoru na prvobitni poslije Drugog svjetskog rata.
A predsjednik koji je kada je izabran 2017. godine obećao da će prevazilaziti krajnosti, vidi svoj drugi i posljednji petogodišnji mandat poremećen istorijskim porastom krajnje desnice sa 134 na 152 poslanika.
Ne zna se da li će se Makronisti okrenuti ulijevo, kako tvrdi šef vlade, ali kojih je napadao ljevicu pred evro-izbore i prije prvog kruga parlamentarnih izbora.
Predsjednički tabor će predstaviti “preduslove za bilo kakvu diskusiju” o većini, upozorio je šef “Preporoda” Stefan Sežurne, navodeći sekularizam, evropsku izgradnju i podršku Ukrajini. I zaključujući da vođa ljevice “Žan-Lik Melanšon i određeni broj njegovih saveznika ne mogu da upravljaju Francuskom”.
Vođa radikalne ljevičarske grupe “Nepokorena Francuska” (LFI, lijeva alijansa), Melanšon djeluje odbojno za mnoge centriste. Njegova grupa je posebno optužena za koketiranje sa antisemitizmom.
Degolistička desnica LR (republikanci) kao da je zatvorila vrata savezu sa Makronistima. “Za nas neće biti ni koalicije ni kompromisa”, izjavio je Loran Vokie.
Ovi izbori takođe prijete da oslabe šefa države na međunarodnoj sceni. Odlični rezultati krajnje desnice u prvom krugu gurnuli su Francusku u centar pažnje, nekoliko evropskih zemalja je izrazilo zabrinutost, druge su pokazale interesovanje, poput Italije Đorđe Meloni, a i EU kojom do decembra predsjedava Mađarska nacionaliste Viktora Orbana.
Moskva je otvoreno pozdravila rezultat krajnje desnice poslije prvog kola.
Emanuel Makron će u srijedu biti na samitu NATO-a u Vašingtonu sa, prema nekoliko vladinih izvora, svojim sadašnjim ministrima spoljnih poslova i oružanih snaga Stefanom Sežurneom i Sebastijenom Lekornuom.
“Strahuje sa da je blokirana, odsutna, kontraproduktivna Francuska u veoma teškom međunarodnom trenutku”, rekla je u petak Klaudija Major iz Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove (SWP) u Berlinu.
“Šta da radimo ako jedan od lidera, iako nezgodan, više nije tu ili ako postane kontraproduktivan? Ako sve krene naopako, završićemo sa Trampom, krajnjom desnicom u Istočnoj Njemačkoj, Orbanom kao predsjednikom EU i haosom u Francuskoj”, ukazala je ona.