U Austriji malo koji političar polarizuje kao šef FPO, Herbert Kikl. Pod njegovim vođstvom, desničarima je pošlo za rukom da se nakon “afere Ibica” ponovo uzdignu i pobijede na izborima.
Prema preliminarnim rezultatima izbora u Austriji održanih u nedjelju Slobodarska stranka Austrije FPO osvojila je 29,2, odsto glasova, konzervativna Austrijska narodna partija (OVP) 26,5 odsto, a socijaldemokrate (SPO) 21 odsto. Slijede Nova Austrija i Liberalni forum (NEOS) sa 8 odsto i Zeleni 7,4 odsto.
Najveći dobitak glasova u odnosu na posljednje izbore 2019. ima FPO (+13 odsto) dok su najveći gubtnici stranke na vlasti OVP (-11 odsto), a i Zeleni su izgubili 5,6 odsto glasova. Ta koalicija ne može više u ovom obliku da ostane na vlasti.
Najveća pobjeda desničara do sada
Pobjedа na izborima za Nacionalni savjet do sada je najveći uspjeh FPO, a s tim je došla i prilika da Kikl postane savezni kancelar, piše DW. Odnosno „narodni kancelar“, kako su to desničari reklamirali tokom izborne kampanje – uprkos optužbama da se taj termin povezuje između ostalog i s nacistima.
Za razliku od nekadašnjih velikana Slobodarske stranke Austrije (FPO) kao što su Jerg Hajder i Hajnc-Kristijan Štrahe, Herberta Kikla je teško zamisliti u veseloj, razuzdanoj atmosferi neke zabave.
Pedesetpetogodišnji šef desničarske FPO ne djeluje kao šarmantni zavodnik masa. Njegov šarm i harizma su skromni, a uz to važi za samotnjaka. Odrastao je u radničkoj porodici u Koruškoj, studirao istoriju i filozofiju, ali nije diplomirao. Trči na duge staze i planinari. Ipak, iz perspektive FPO, Kikl je posljednjih godina dobro radio. Nakon „afere Ibica“ oko bivšeg šefa Štrahea 2019. stranka je bila teško pogođena.
Provokacija kao stil
Kikl je na čelu desničara od 2021. Upotrebom izraza „narodni kancelar“ FPO je ostala vjerna sebi pod njegovim vođstvom: U svojim govorima, partijski lider se pokazuje agresivnim i provokativnim, često sa upečatljivim parolama.
Već tokom vremena kao pisac govora i menadžer kampanje, razvijao je slogane poput „Domovina umjesto islama“ ili „Više hrabrosti za našu bečku krv – previše stranog nikome ne prija“ (to se na njemačkom rimuje).
Kada je Kikl predstavio FPO, prema riječima njegovih biografa Gernota Bauera i Roberta Trajšlera, rekao je: „Ja doduše ništa ne znam, ali mogu sve da naučim“.
U Slobodarskoj akademiji, političkom centru za podmladak desničara, isprva je bio neka vrsta pomoćnika, koji je lijepio postere.
Pisac govora za Hajdera i desna ruka Štrahea
Međutim, njegov talenat je primijećen, napravio je karijeru. Postao pisac govora Hajdera, koga je obožavao, i s kojim je osamdesetih godina počeo uspon FPO. Postao je desna ruka Štrahea, čiji je uspon od 2005. pratio kao generalni sekretar FPO tokom dvanaest godina.
Davno prije nego što je tadašnji američki predsjednik Donald Tramp kao slogan koristio „Amerika na prvom mjestu“, FPO se uz pomoć Kikla pozicionirala kao „socijalna narodna stranka“ koja želi prvo da brine o interesima Austrijanaca.
Od ministra unutrašnjih poslova do opozicionara
U vladi sa konzervitavnom OVP-FPO, formiranoj 2017. pod kancelarom Sebastijanom Kurcom Kikl je postao ministar unutrašnjih poslova.
Tada je izazvao zgražavanje, između ostalog, zahtjevom za noćni policijski čas za tražioce azila. Takođe je zastupao stav da „zakon mora da slijedi politiku, a ne politika zakon“. Pored toga, racija koju je inicirao u Saveznom zavodu za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma (BVT) potkopala je reputaciju obavještajne službe.
Nakon raskida koalicije poslije „afere Ibica“ i pada FPO na izborima 2019. Kikl je iz opozicije ubrzo ponovo uspješno djelovao.
Na zadovoljstvo pristalica FPO on godinama napada migrante, političke elite i – kako ih naziva – „sistemske medije“. Ključni element za ponovni uspon desničara bila je korona-kriza. Tokom pandemije, FPO je postala glasnogovornik protivnika lokdauna i obavezne vakcinacije. Desničari nisu poštedjeli ni Svjetsku zdravstvenu organizaciju, optužujući je za „zdravstvenu diktaturu“.
OVP vidi Kikla kao „bezbjednosni rizik“
Kiklovo ponašanje, kao i njegovi stavovi koji se smatraju proruskim, čine ga neprivlačnim čak i za OVP. Konzervativci ga nazivaju „bezbjednosnim rizikom“ i odbijaju saradnju s njim – ali ne i s ostatkom FPO.
Kikl se „sam radikalizovao“, zaključio je aktuelni kancelar Karl Nehamer, isključujući mogućnost saradnje s liderom FPO prije izbora.
Pored toga, prije nego što uopšte dođe do pregovora o mogućoj koaliciji, Kikl bi morao da dobije mandat za formiranje vlade od saveznog predsjednika Aleksandra Van der Belena. Tradicionalno, ovaj mandat dobija pobjednik izbora, ali to nije zapisano u ustavu. Predsjednik je već izrazio rezerve.