Diskusije oporezivanja multinacionalnih korporacija traju godinama. Kada je pokrenuta globalna kampanja za suzbijanje izbjegavanja poreza i usklađivanje međunarodnih poreskih pravila za kompanije koje posluju preko nacionalnih granica – izgledalo je previše dobro da bi bilo istinito.
U prvom planu te borbe za transparentnost je minimalna poreska stopa za multinacionalne korporacije, bez obzira gdje posluju. To bi značilo da više ne bi bilo iskorišćavanja poreskih rupa i prebacivanja profita u zemlje sa niskom poreskom stopom.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kaže da se takvim izbjegavanjem poreza godišnje gubi 240 milijardi dolara ili 223 milijarde eura.
Činilo se da je 2021. postignut konsenzus nazvan Inkluzivni okvir OECD/G20. Sada preko 140 zemalja pregovara o njegovom sprovođenju.
Globalni sporazum o poreskoj saradnji ima dva stuba: Određeni prihodi na koje treba da se plati porez treba da budu oporezivani tamo gdje su zarađeni. I – korporacijama će biti nametnut globalni minimalni porez.
Minimalna stopa od 15 odsto poreza
Trenutni model predviđa 15 odsto poreza za multinacionalne kompanije sa prihodima većim od 750 miliona eura u najmanje dvije od poslednje četiri godine. Kompanije koje plaćaju manje od 15 odsto poreza moraće to da „dopune“.
Neke zemlje su već uvele nova pravila, druge su u procesu. U Irskoj, na primjer, pravilo o minimalnom porezu stupilo je su na snagu 1. januara 2024. Ali pošto se primjenjuje samo na preduzeća sa prometom većim od 750 miliona eura, preko 99 odsto kompanija koje posluju u zemlji i dalje će biti oporezovane po stopi od 12,5 odsto, kaže stručnjak Robert Dever iz Dablina.
Plaćanje poreza tamo gdje se ostvaruje profit
Pokazalo se da je drugi stub plana OECD-a teži za sprovođenje. Opet, ovo pravilo važi za velike multinacionalne kompanije i reguliše gdje se porezi plaćaju. To znači preraspojdelu određenih prihoda u zemlje u kojima se ostvaruje profit, bez obzira da li je kompanija tamo fizički prisutna ili gdje joj je sjedište.
Ovo pravilo bi trebalo da učini oporezivanje pravednijim za kompanije koje nisu u mogućnosti da koriste poreske rupe. I donijelo bi poreske prihode zemljama koje do sada nemaju ništa od poslovanja tih firmi u svojoj zemlji – posebno siromašnijim.
Da bi se sporazum ostvario, države su rekle da neće sprovoditi sopstvena pravila, te da će lokalni porezi na digitalne usluge biti ukinuti. To je uspjeh bez presedana u međunarodnoj saradnji.
Sporazum je trebalo da bude potpisan do 30. juna, ali do toga nije došlo. Brojne zemlje preispituju svoje učešće, a što je najvažnije, među njima su SAD.
Problemi sa SAD
A učešće SAD je od vitalnog značaja jednostavno zato što bi pravilom bilo pogođeno toliko mnogo kompanija sa sjedištem u SAD, kaže Robert Dever.
„Nažalost, to znači da će uspjeh sporazuma vjerovatno zavisiti od političke situacije u Vašingtonu i zastoja u američkom Senatu“, rekao je on za DW.
Predsjednik Bajden podržava sporazum, ali nema dovoljno glasova da ga sprovede. A Tramp, koji je protiv takvog sporazuma, zabio bi ekser u njegov kovčeg, ako bude izabran.
„Neuspjeh sporazuma je realna mogućnost zbog neučešća SAD“, rekao je Dever.
Drugi problem je što su se na insistiranje zemalja u razvoju uključile i UN i ponudile sopstveni plan za globalnu poresku saradnju. Ova borba za moć razvodnjava plan OECD-a i razbija širi konsenzus.
Poreski rat?
Ako globalni sporazum ne stupi na snagu, države će se ponovo takmičiti jedna protiv druge – nudeći niže poreze.
To bi moglo da se pretvori u „oblik ‘poreskog rata'“, upozorio je Dever. „I vjerovatno bi dovelo do jednostranih poreza na digitalne usluge, jer bi zemlje tražile nove tokove prihoda da popune svoje rupe u budžetima.“
Znaci ovoga se već vide. Kanada je nedavno usvojila zakon o porezu na digitalne usluge, a Novi Zeland i Kenija su započeli sličan proces, dakle upravo ono što je globalni dogovor trebalo da zaustavi.
Velike tehnološke kompanije iz SAD poput Gugla i Fejsbuka biće najteže pogođene i „rizik od kaznenih akcija SAD, kao odgovor na takve poreze na digitalne usluge biće povećan“, rekao je Dever.