Visoke cijene i nestašice električne energije mogle bi pogoditi Mađarsku za nekoliko nedjelja nakon što je Kijev uveo djelimičnu zabranu prolaska ruske nafte kroz svoju teritoriju, piše Večernji.hr.
Ukrajina je donijela uredbu prema kojoj snažno ograničava tok ruske nafte prema evropskim zemljama.
EU je pristala da ostavi mogućnost da pojedine zemlje i dalje uvoze jeftinu rusku naftu kako bi lakše prošle kroz energetsku tranziciju, no sada je Ukrajina, ne čekajući promjenu te odluke, namjerila na svoju ruku ograničiti takav izvoz ruskog energenta.
Konkretno je ukrajinska mjera zabrana prolaza nafti koju plasira Lukoil, kompanija koja i u Hrvatskoj ima 40-ak prodajnih mjesta.
Riječ je o najvećoj privatnoj ruskoj naftnoj kompaniji, a ukrajinski je cilj, logično, smanjiti prihode Rusije od prodaje nafte koje je ostvarivala u dvije godine, odnosno od početka rata u Ukrajini u februara 2022. godine.
Mađarska se osjetila najpogođenijom te je odmah reagovala navodeći kako bi joj zbog ukrajinskog poteza cijene naftnih derivata i električne energije mogle početi skakati.
Jer, uvozom ruske nafte pokriva se čak 70 odsto energetskih potreba Mađarske, a oko polovina te nafte dolazi upravo iz Lukoila.
„Ukrajinske mjere mogle bi stvoriti ozbiljnu situaciju“, rekla je Ilona Gizinska, istraživačica i stručnjakinja za Mađarsku u think tanku Centre for Eastern Studies.
Dodala je za Politico da bi se Mađari mogli suočiti s vrtoglavim cijenama energije i nestašicom električne energije za već nekoliko nedjelja ako se ne nađe rješenje.
Prema think-tanku Centar za istraživanje energije i čistog vazduha, Mađarska je samo u aprilu ove godine potrošila oko 250 miliona eura na uvoz ruske nafte i gasa.
Sljedeća je na popisu u Evropi Slovačka s 200 miliona eura. Samo, velika slovačka rafinerija Slovnaft kupovala je sirovu naftu od Lukoila, ali portparol tamošnjeg ministarstva privrede rekao je za Politico da je kompanija pronašla alternativne linije snadbijevanja i do sada „isporuka ruske nafte Slovačkoj nije zaustavljena“.
Mađarska mora brzo djelovati kako bi pronašla druge mogućnosti.
Bilo kakav dugotrajni prekid snadbijevanja natjerao bi regionalne rafinerije da iskoriste svoje zalihe, smanje ih i u međuvremenu potraže neku vrstu diplomatskog rješenja problema, rekao je Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u kompaniji Kpler u izjavi koju je dao za analizu Politica o ovom događaju.
Politico prenosi riječi Ilone Gizinske kako bi Budimpešta sada mogla pregovarati o većem uvozu od Rosnjefta ili povećati snadbijevanje iz Hrvatske preko Jadranskog naftovoda.
Mađarska bi takođe mogla osloboditi dio svojih hitnih strateških rezervi, koje imaju dovoljno nafte za 90 dana.
U petak je portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio Ukrajinu da je donijela „političku odluku“ i naveo da je situacija „kritična“ za one koji još kupuju rusku naftu. Isto tako može se primijetiti da ukrajinska zabrana dolazi u trenutku ozbiljnih napetosti između Ukrajine i Mađarske.
Peter Sijarto, mađarski ministar vanjskih poslova, rekao je da bi ukrajinska mjera mogla ugroziti dugoročnu energetsku sigurnost Mađarske, kritikujući Kijev zbog tog poteza.
„Ukrajinske vlasti pokazale su spremnost pronaći rješenje za situaciju, ali ti su pokušaji od tada izblijedjeli“, kazao je.
Na sastanku s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom početkom nedelje Sijarto je ustvrdio da je zemlja započela pregovore s Moskvom o pronalaženju alternativnih izvora ruske nafte.
„Sada postoji nova pravna situacija u Ukrajini, zbog koje Lukoil trenutno ne vrši isporuke u Mađarsku. Radimo na pravnom rješenju… jer je ruska nafta važna iz perspektive naše energetske sigurnosti”, rekao je Sijarto u utorak.