Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odlučila je da do daljeg na neformalne sastanke Savjeta EU šalje samo visoke zvaničnike. Odlaže se i već planirani put predstavnika Evropske komisije u Mađarsku. Komisija na taj način slijedi pristup nekih država-članica. Prošle sedmice su, na primjer, Švedska i Litvanija najavile da će privremeno ograničiti takve neformalne sastanke samo na državne službenike, piše DW.
Odluka Evropske komisije donijeta je „s obzirom na najnoviji razvoj događaja koji obilježava početak mađarskog predsjedavanja“, napisao je jedan portparol Komisije na platformi Iks.
Orbanova dvosmislena „mirovna misija“
Pod pojmom „nedavni razvoj događaja“ podrazumijevaju se putovanja Viktora Orbana u njegovoj samoproglašenoj „mirovnoj misiji“. Orban je to započeo sastankom s predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ukrajini, drugog dana predsjedavanja Mađarske Savjetom EU. Uslijedio je odlazak u Moskvu, gdje je Orban razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U Pekingu ga je potom primio kineski predsednik Si Đinping. Onda se u Vašingtonu Orban, između ostalog, susreo s turskim šefom države Redžepom Tajipom Erdoganom, pa na Floridi s Donaldom Trampom.
Orbanova putovanja verovatno prati dvostruka poruka. On se tako u Kijevu, kako je objavio na Iksu, ali i u jednom intervjuu njemačkom listu „Bild“ nakon posjete Moskvi, eksplicitno pozvao na mađarsko predsjedavanje Savjetom EU. Istovremeno je, na konferenciji za novinare koju je u Briselu održao mađarski ministar za evropske poslove Janoš Boka, rečeno da premijer Orban ne djeluje u ime i po nalogu EU i da je to jasno stavljeno do znanja na raznim mjestima. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin je, prilikom dočeka Orbana, eksplicitno spomenuo mađarsko predsjedavanje Evropskoj uniji.
„Iskreni posrednik“ – bez mandata
Mađarska je 1. jula preuzela rotirajuće predsjedavanje Savetu EU. U toj poziciji zemlja predsjedava sastancima Savjeta država-članica i trebalo bi da posreduje oko kompromisa u Savetu EU – jednom od dva zakonodavna tijela Evropske unije. Mađarski ministar za evropska pitanja Boka uvijek je tvrdio da će njegova zemlja djelovati kao „iskreni posrednik“.
Posebno oštre kritike u institucijama EU, ali i njenim članicama izazvao je sastanak u Moskvi. Orban putuje „bez mandata“, a bez Ukrajine neće biti razgovora o Ukrajini, poručio je Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, već kada su se pojavile prve glasine o putovanju. Zemlje poput Njemačke i Češke takođe su naglasile da Orban ne putuje po nalogu EU.
Mađarski premijer važi za nekog ko je prijateljski raspoložen prema Rusiji i ko blokira pomoć EU za napadnutu Ukrajinu. Trenutno npr. oko šest milijardi eura vojne pomoći ne može da bude proslijeđeno. S druge strane, zbog zabrinutosti za vladavinu prava, zamrznuto je oko 19 milijardi eura za Mađarsku.
Kakvo značenje ima ta odluka?
Evropska komisija želi da „načini simboličan gest kojim izražava svoje neslaganje s nekoordinisanim putovanjima premijera u treće zemlje“, objasnio je jedan portparol Komisije. Odluka Fon der Lajen zato utiče na nezvanične sastanke na ministarskom nivou. Na njima se po pravilu sastaju nadležni ministri kako bi razmijenili ideje, ali se na njima ne glasa o određenim zakonima EU. Oni se često organizuju u zemlji koja je trenutno predsjedavajuća.
Mađarska je takođe planirala čitav niz takvih događaja za sledećih šest mjeseci. Sledeće sedmice se, recimo, u Budimpešti očekuju ministri pravosuđa i ministri unutrašnjih poslova. Zemlje-domaćini takođe koriste neformalne sastanke poput ovih kako bi predstavile sebe i svoju evropsku političku orijentaciju.
Situacija bi vjerovatno mogla da bude nešto drugačija kada je riječ o samitu šefova država ili vlada EU koji je planiran za novembar, kao i kada je riječ o sastanku ministara spoljnih poslova i odbrane planiranom za avgust. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj jasno je stavio do do znanja da su sastanci ministara odbrane i spoljnih poslova njegova nadležnost. Do sada nije donijeta nikakva odluka. Kako javlja njemačka agencija dpa, raspravlja se o tome da, umjesto u Budimpešti, sastanak bude održan u Briselu. Odluka bi mogla da bude donijeta na sledećem redovnom sastanku ministara spoljnih poslova početkom sledeće nedelje. Odluka takođe ne utiče na zvanične sastanke Savjeta koji se redovno održavaju u Luksemburgu i Briselu.
Fon der Lajen i njen ponovni izbor
Mađarska je kritikovala odluke Evropske komisije. Na platformi Iks, ministar za evropska pitanja Boka istakao je da je Evropska unija institucija čiji su osnivači države-članice i dodao: „Evropska komisija ne može da bira institucije i države-članice s kojima želi da sarađuje. Da li se sada sve odluke Komisije baziraju na političkim razlozima?“
Činjenica je da ova odluka u Briselu bez presedana. I to se događa samo nekoliko dana prije nego što bi predsjednica Komisije Ursula fon der Lejen trebalo da u Evropskom parlamentu bude ponovo kandidovana za tu funkciju. U prošlosti su prije svega zeleni, socijaldemokrate i liberali pozivali na oštriji pristup prema Mađarskoj.
Političar Zelenih Danijel Frojnd smatra da je odluka „dobar prvi korak“. U razgovoru za DW on je pozvao na skraćenje predsjedavanja Mađarske, jer je mađarski premijer prekršio pravila EU. Prošle godine veliki dio Evropskog parlamenta već je pozvao da Mađarskoj ne bude dozvoljeno preuzimanje predsjedavanja Savjetu zbog „ozbiljnih problema s vladavinom prava“.