Evropski parlament odobrio je u srijedu prijedlog Evropske komisije da se u sljedećem dugoročnom budžetskom razdoblju (2021-27) Evropska unija izdvoji gotovo 17 milijardi eura za daljnje osnaživanje uloge EU-a u svemirskom sektoru.
Izvještaj Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, usmjeren na uspostavu svemirskog programa EU-a i Agencije EU-a za svemirski program, EP je izglasao na posljednjem plenarnom glasanju u trenutnom sazivu EP-a, piše Al Jazeera.
Novi svemirski program EU-a, za kojeg će u sljedećem budžetskom razdoblju (2021-27) biti izdvojeno 16,9 milijardi eura, predviđa veća ulaganja u svemirske aktivnosti i prilagođavanje novim potrebama i tehnologijama, uz istovremeno jačanje autonomnog pristupa Evrope svemiru.
Da Evropa ostane svjetski predvodnik
Izvještaj ističe i potrebu za saradnjom svemirskih platformi s digitalnim inovacijskim centrima kako bi se potaknulo poduzetništvo i vještine.
Otprilike 200.000 stručnjaka zaposleno je u svemirskom sektoru Unije.
Evropska komisija je predložila da se sve postojeće i nove svemirske aktivnosti objedine u jedinstven program, čime će se programi Galileo, EGNOS i Kopernik spojiti u jedan program te će im se dodati dvije nove inicijative, SSA i GOVSATCOM.
Za Kopernika 5,8 milijardi eura
Za EU-ov program za promatranje Zemlje, Kopernik, uložit će se 5,8 milijardi eura, čime će se zadržati autonomija EU-a i njegova vodeća uloga u visokokvalitetnom praćenju okoline, upravljanju hitnim situacijama i podršci sigurnosti granica i pomorskoj sigurnosti.
U borbi protiv klimatskih promjena u razdoblju od 2021-27. predviđene su nove misije Kopernika, kao što je razvijanje postojeće usluge i dodavanje novih posmatračkih kapaciteta za praćenje emisija ugljen-dioksida i drugih stakleničkih gasova.
Pilot projekat nadzora svemira
SSA inicijativom (Inicijativa o svijesti o situaciji u svemiru) podržaće se dugoročna održivost i sigurnost svemirskih aktivnosti tako što će se garantovati zaštita od svemirskih opasnosti.
Nastaviće se s razvojem pilot-projekta nadzora svemira i praćenja objekata radi povećanja efikasnosti i autonomije u sprečavanju sudara u svemiru i nekontroliranog povratka objekata u Zemljinu atmosferu.
Komplementarne aktivnosti biće usmjerene na ostale svemirske opasnosti koje ugrožavaju ključnu infrastrukturu – svemirsku meteorologiju, komete i asteroide.
Takođe se pokreće nova inicijativa za državnu satelitsku komunikaciju (GOVSATCOM), koja će državama članicama omogućiti pouzdan, siguran i isplativ pristup sigurnoj satelitskoj komunikaciji.
Evropska svemirska industrija jedna je od najkonkurentnijih u svijetu. Zapošljava više od 231.000 osoba i stvara dodatu vrijednost, koja se procjenjuje u rasponu od 53 do 62 milijarde eura. Trećina svjetskih satelita proizvedena je u Evropi.