Meksiko, zemlja u kojoj mnoge žene obavljaju neformalne poslove ili rade po kućama u izuzetno lošim uslovima, na putu je da dobije prvu ženu-predsjednicu države, na izborima koji će biti održani 2. juna.
Najbliže osvajanju ove funkcije su dvije žene: bivša gradonačelnica Meksiko Sitija Klaudija Šejnbaun i bivša senatorka Čočitl Galvez.
Međutim, nije poznato koliko će izbor bilo jedne bilo druge promijeniti realnost “nevidljivih” meksičkih radnica, od kojih mnoge rade u uslovima često opisivanim kao “moderno ropstvo”.
Radnice po kućama, vrlo potcijenjene u meksičkom društvu, zapravo igraju u njemu fundamentalnu ulogu, naročito sada kada dio žena kreće putem muškaraca i dio je profesionalne radne snage.
Ali uprkos reformama koje je sprovela sadašnja vlada, one su i dalje izrazito loše plaćene, poslodavci ih zlostavljaju, izlažu dugom radnom vremenu, lošim radnim uslovima i nestabilnosti zaposlenja.
Pored rada po kućama, mnoge žene u Meksiku, slično sunarodnicama u drugim zemljama Latinske Amerike, obavljaju neformalne poslove poput prodaje na ulicama na crno, bez ikakvih radničkih prava i povlastica, i to mnog češće nego muškarci, što eksperti ponekad povezuju sa mizoginijom u tamošnjim kulturama, piše AP.
Mnoge žene se zato nadaju da će im dolazak žene na funkciju predsjednike omogućiti boljitak i pomjeriti ravnotežu u njihovu korist. Neke od njih pominju da će prvi put izaći na glasanje poslije toliko vremena, jer su im do sada “svi bili isti, ko god da pobijedi”.
Broj profesionalnih radnica se uvećao u posljednjih petnaest godina u odnosu na profesionalce – muškarce, ali i dalje postoji krupni jaz u zaradama i pristupu rukovodećim funkcijama.
Ipak, izuzetno veliki broj žena u socijalno konzervativnom Meksiku preuzima rukovodeće i političke uloge, i od 2005. do 2021. godine jaz između muškaraca i žena u vladinim i međunarodnim entitetima smanjio se za više od 25 odsto, pokazuju vladini podaci.
Tome su doprinijeli zakoni koji se decenijama donose kako bi doprinijeli većoj zastupljenosti žena u politici, pa tako postoji propis koji traži da polovina stranačkih kandidata na izborima za meksički parlament – Kongres – budu žene. Od 2018. godine, u Kongresu polovinu poslanika čine žene, a naglo je porastao i broj žena-guvernera.
Za sada nijedna od vodećih kandidatkinja za predsjedničku funkciju ne govori eksplicitno o radnicama po kućama, ali obje su se jasno oglasile protiv sve izraženijeg nasilja nad ženama u Meksiku i zalažu se za ukidanje jaza u platama između muškaraca i žena.