Poslije traljavog nastupa Džozefa Bajdena na CNN-u, rasprave o zdravstvenom stanju i lošeg rejtinga, Demokrate su zamijenile svog predsjedničkog kandidata Kamalom Haris. Nova kandidatkinja će, u noći između utorka i srijede, u Filadelfiji političku vještinu odmjeriti u debati sa Donaldom Trampom, a sudar u Pensilvaniji vjerovatno će biti i jedino sučeljavanje kandidata demokrata i republikanaca pred novembarske izbore.
Dvoje kandidata se nikada nijesu sreli, pa čak ni razgovarali telefonom, ali će u utorak stajati na maloj udaljenosti jedno od drugog, iza govornica, u Nacionalnom ustavnom centru u Filadelfiji. Oni bi trebalo da međusobno razmjenjuju strelice 90 minuta dok budu odgovarali na pitanja koja budu postavljali dvoje voditelja ABC Njuza, Dejvid Mjur i Linzi Dejvis.
Desetine miliona Amerikanaca će vjerovatno gledati susret dvoje predsjedničkih kandidata u jedinoj debati u kampanji. Događaj se održava osam nedjelja prije zvaničnog dana izbora, ali samo nekoliko dana prije početka prijevremenog glasanja u nekim od 50 država u zemlji.
Kandidatkinja Demokrata Kamala Haris je u najveći grad Pensilvanije donijela malu prednost u odnosu na rivala, Donalda Trampa. Harisova je je poslije niza gafova predsjednika Džozefa Bajdena preuzela njegovo mjesto u trci za Bijelu kuću i ozbiljno uzdrmala vjeru lidera rivalskog političkog bloka da će naredni predsjednik SAD biti Republikanac.
Republikanci su, poslije pokušaja ubistva Donalda Trampa u Pensilvaniji, već počeli da mjerkaju na šta će potrošiti 100.000 dolara koje predsjednici imaju na raspolaganju za uređenje privatnih odaja u Bijeloj kući, ali su demokrate zakomplikovale izborni proces, odlučujući se za prilično hrabar ali i efikasan potez – promjenu kandidata.
Odbacivanje Bajdena donijelo im je momentalan rezultat – akcije Kamale Haris su naglo porasle pa u odnosu na protivkandidata ima između tri i pet odsto prednosti. I na finansijskom planu, ovaj potez imao je eksplozivan efekat, jer je kampanja Kamale Heris za mjesec dana prikupila više od 300 miliona dolara, odnosno tri puta više od Trampa.
Takav razvoj situacije tumači se činjenicom da su lideri demokrata popustili pod pritiskom glavnih donatora, koji su obustavili dotok novca Bajdenovoj kampanji, uvjereni da predsednik SAD ni u kojem slučaju ne može da pobijedi Trampa.
I sam Bajden, koji je tokom nedjelja pokušaja da se održi u trci za sljedećeg stanara Bijele kuće žestoko kritikovao sposobnost Kamale Haris da pobijedi Trampa, u međuvremenu je “legao na rudu” pa joj je, pred susret sa sindikalcima, u Pitsburgu poljubio ruku.
Nagli uspon Demokrata značajno je zabrinuo Republikance, koji su bili ubijeđeni da su zdravstveni problemi i gafovi Džozefa Bajdena, uz njihovi kampanju, garancija uspjeha na novembarskim izborima.
Kao i u pretodna dva ciklusa, u posljednja dva mjeseca Trampov tim ulazi sa deficitom – u broju potencijalnih glasača, ali i ideja kako neutralisati “Efekat Haris”, koji je u kampanju unio sasvim novu energiju.
Očekuje se da će Tramp u Filadelfiji napasti Kamalu Haris na sličan način na koji je to učinio i tokom duela sa Bajdenom – kritikovaće politiku Bijele kuće o ekonomiji i useljenicima, ali i načinu na koji Vašington upravlja ratovima u Ukrajini i Pojasu Gaze.
Pitanje imigranata i do sada je bio glavni Trampov argument u političkoj borbi protiv demokrata, jer je Bajdenovu admninistraciju žestoko kritikovao zbog nesposobnosti da zauzda priliv nelegalnih uselljenika preko južne američke granice.
Tokom prvije dvije godine Bajdenovog mandata Rio Grande su pregazili milioni useljenika, što je, djelimično, rezultat neuspješnih politika američkih predsjednika još od mlađeg Džordža Buša.
Kamala Haris je, po naređenju Džozefa Bajdena, jedno vrijeme vodila poseban tim koji je zadatak imao rješavanje kriza u zemljama iz kojih dolazi većina imigranata, poput El Salvadora, Gvatemale i Hondurasa.
Iako nije imala skoro nikakve šanse da uspješno obavi ovaj zadatak, propust Kamale Haris u ovoj južnoameričkoj avanturi će, gotovo sigurno, biti jedan od glavnih argumenata Donalda Trampa.
Dvije strane imaju i suprotstavljene stavove o kontroli naoružanja, pri čemu se kandidatkinja demokrata zalaže sa strožu kontrolu vlasnika oružja, dok Tramp, poput većine Republikanaca, smatra da je pravo na posjedovanje i nođenje oružja neotuđivo pravo svih Amerikanaca.
Osim opšteg uticaja na tok izbornog procesa, duel kandidata sasvim sigurno imaće posljedice i po rezultate kada Pensilvanija u novembru izađe na birališta. Ni jedan kandidat demokrata, još od 1948. godine, nije pobijedio na predsjedničkim izborima bez uspjeha u ovoj državi. Na prethodnih osam predsjedničkih izbora, demokrate su pobijedile u sedam. Jedini put, dominaciju demokrata prekinuo je upravo Donald Tramp 2016. godine.
Ipak, ni u jednom trenutku istorije američke demokratije, debate nisu presudno uticale na ishod izbora. Tramp je, recimo, pobijedio na izborima 2016. godine poslije prilično kilavih razmjena mišljenja sa Hilari Klinton.
Četiri godine ranije, očajan nastup Baraka Obame protiv Mita Romnija, takođe, nije mnogo pomogao republikanskom kandidatu, kao što slabo govorništvo mlađeg Džordža Buša nije uticalo na krajnji ishod trke protiv Ala Gora.
Čak ni gaf Ronalda Regana u debati sa Volterom Mondejlom 1984. godine nije koštao republikanskog kandidata pobjede na izborima.
Još dalje u istoriji, Džon Ficerald Kenedi je očarao gledaoce u debati protiv Ričarda Niksona, ali su slušaoci radio prenosa masovno proglasili ovog drugog za pobjednika.