Piše: Amela Keserović Polić, novinarka Forbes BiH
Nakon uvođenja američkih sankcija, firmu Infinity International Group čeka ozbiljno restrukturiranje. Iz onoga što je ove sedmice rečeno na pres konferenciji u Banjaluci, promjene će krenuti od vrha.
Bojan Vujić, predsjednik Uprave grupacije, kazao je kako Đorđe Đurić, osnivač Infinity grupe napušta ne samo firmu već i Bosnu i Hercegovinu, a da će vlasništvo preuzeti grupa menadžera. Ovom prilikom je pojasnio da je Đurić ovu odluku donio nakon što su mu uvedene sankcije.
Saradnja sa domaćim institucijama
“Infinity u narednom periodu neće postojati u ovom obliku. Menadžeri koji rukovode kompanijama unutar grupacije donijeli su odluku da preuzmu vlasništvo”, kazao je Vujić i podsjetio kako su sankcije ugrozile oko 800 radnih mjesta u firmama koje posluju u okviru ove grupacije, među kojima je i često spominjani Prointer.
Razlog zašto je Prointer, koji djeluje u okviru Infinity grupe, top tema domaćih medija je njegovo razgranato poslovanje. Gotovo da nema važnog posla iz njegove oblasti gdje on nije na tenderima u BiH izabran. Kako je ove sedmice objavio portal Radio Slobodna Evropa, ova firma koja se bavi prodajom i održavanjem softvera i hardvera, sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS ima nekoliko još uvijek aktivnih ugovora. Prointer je potpisao ugovor i sa Ministarstvom trgovine i turizma RS za koje vrši održavanje softvera za daljinski nadzor i kontrolu naftnih derivata na benzinskim pumpama u ovom entitetu.
Takođe, državna kompanija Elektroprenos BiH, u zajedničkom vlasništvu Federacije BiH i RS, a koja upravlja sistemom dalekovoda, sa Prointerom u ovom trenutku ima dva ugovora (vrijednost jednog je 125.000 eura, a drugog 127.000 eura) za održavanje i rad sistema, dok Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH sa ovom firmom do osmog mjeseca 2026. ima okvirni sporazum o održavanju računarske i komunikacijske opreme.
Osim Prointera, među sankcionisanim firmama koje su najviše zaradile novca na tenderima ističu se još Kaldera Company i Sirius 2010. Sve tri firme Ministarstvo finansija SAD-a označilo je kao firme koje opskrbljuju značajnim prihodima porodicu Dodik, uključujući i samog Milorada Dodika.
Kako bi se sagledao izuzetan razmjer finansijske dobiti ovih firmi, najbolje je sagledati zbir njihovih sklopljenih poslova. Na tenderima im je u poslednjih 10 godina dodeljen čak 1.801 posao sa vrijednošću ugovora od 240,4 miliona eura. Od toga najviše poslova je dobio Prointer ITSS Banja Luka (1147), Kaldera Company (263), a Sirius 2010 (213).
Šta znače sankcije OFAC-a?
Podsjećamo, ovo je jedan od paketa sankcija koje je izrekla Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a. Osim sankcionisanih političara u RS, Milorada Dodika i njegove djece, kao vlasnika firmi, sankcije su ranije izrečene i visokopozicioniranim ličnostima političkog života u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, a na spisku su se osim premijera Federacije BiH Fadila Novalića, našli između ostalih i bivša glavna tužiteljka Tužilaštva BiH Gordana Tadić kao i bivši direktor Obavještajno sigurnosne agencije OSA, Osman Mehmedagić. Razlozi za sankcionisanje različiti su, i odnose se ili na podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma ili korupciju, ili pak oboje.
Osim Infinity grupe u posjednjem paketu sankcija našle su se još i firme Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company.
“Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik iskoristio je svoj službeni položaj da akumulira lično bogatstvo preko kompanija povezanih s njim i njegovim sinom Igorom, navedeno je između ostalog u obrazloženju poslednjih američkih sankcija za mnoge firme u RS povezane s Dodikom”.
Šta znače sankcije koje uvodi OFAC?
Osim što im se zamrzava imovina u Americi, ukoliko je imaju u toj zemlji, takođe se zabranjuje svim američkim firmama i američkim pojedincima da posluju sa firmama i osobama pod sankcijama.
Takođe, zabranom su obuhvaćene i inostrane banke, koje po zakonu ne mogu blokirati sredstva sankcionisanim firmama, a koje se nalaze na računima tih banaka, ali ne smiju dalje poslovati sa sankcionisanima. I u tom pogledu, banke već zatvaranjem računa blokiranim firmama i sankcionisanim licima svjedoče da slijede ove odredbe.