Svijet daleko od postizanja ciljeva Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama

Uprkos nedavnom napretku u ublažavanju klimatskih promjena, Globalni pregled završen na 28. Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP28) pokazao je da je svijet daleko od postizanja ciljeva Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, jedan je od zaključaka političkog foruma Ujedinjenih nacija (UN) o održivom razvoju.

Delegacija Skupštine Crne Gore u Interparlamentarnoj uniji (IPU) u sastavu Jelena Božović, šefica i Gordan Stojović, član delegacije, učestvovala je na Parlamentarnom forumu u okviru Visokog političkog foruma UN-a o održivom razvoju (HLPF), koji je održan od 15. do 18. jula 2024. godine u Njujorku, SAD.

U saopštenju za medije navodi se da parlamentarni forum, koji se održava kao dio godišnje sesije HLPF-a, ima za cilj veće angažovanje parlamentaraca u procjeni napretka ka postizanju ciljeva održivog razvoja (COR) na globalnom nivou.

Ove godine, navodi se da je fokus Parlamentarnog foruma stavljen na dva cilja održivog razvoja koji su bili na dnevnom redu HLPF-a: COR 16 – Mir, pravda i snažne institucije i COR 13 – Klimatska akcija.

Parlamentarci su tokom dvije sesije razgovarali o konkretnim koracima koje parlamenti mogu preduzeti da unaprijede realizaciju i pomognu u preoblikovanju ciljeva održivog razvoja u cjelini, te razmotrili mjere za unapređenje parlamentarnog nadzora i razmjenu najboljih zakonodavnih praksi o održivom razvoju.

Tokom prve sesije, iz Skupštine su naveli da je naglašeno da je cilj, fokusiran na mir, pravdu i snažne institucije, ključni pokretač smanjenja siromaštva i nejednakosti kroz efikasno upravljanje, vladavinu prava, osnovne slobode i borbu protiv korupcije. Istaknuta je, dodaju, potreba za jačanjem nacionalnih sistema praćenja i prikupljanja podataka, uz podršku IPU-a, koji radi na većoj zastupljenosti žena, mladih i manjina u parlamentima, te na jačanju zakonodavnih i nadzornih kapaciteta.

“Istaknuto je da se u osnovi mnogih savremenih kriza nalazi problem upravljanja povezan sa povjerenjem građana u institucije i institucionalnim kapacitetima da pravedno i održivo zadovolje potrebe svih građana, te da je neophodno raditi na konkretnim koracima koje parlamenti mogu preduzeti da ojačaju svoje institucionalne kapacitete u pogledu zakonodavne, nadzorne i predstavničke funkcije”, kaže se u saopštenju Skupštine.

Na drugoj sesiji, posvećenoj klimatskim akcijama, zaključeno je da klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju, posebno za zemlje u razvoju koje su najmanje odgovorne za njih, a koje se suočavaju s porastom temperature, nivoa mora, oluja, poplava i suša, što ugrožava egzistenciju i dovodi do raseljavanja ljudi širom svijeta.

“U tom smislu, parlamentaraci su istakli neophodnost povećanja klimatskog finansiranja i podrške za prilagođavanje, posebno kroz zakonodavne, budžetske i nadzorne aktivnosti parlamenata, uz poseban fokus na potrebe malih ostrvskih i najmanje razvijenih zemalja”, dodaje se.

U raspravi koja je uslijedila, iz Skupštine su kazali da su parlamentarci naglasili da demokratija ostaje najbolji način upravljanja i u tom kontekstu izrazili spremnost za ulaganjem daljih napora, u cilju rješavanja zajedničkih izazova na međunarodnom nivou, kroz zastupanje zajedničkih vrijednosti i usvajanja propisa koji će doprinijeti održivom razvoju, snažnim institucijama i upravljanju globalnim izazovima.

Uprkos nedavnom napretku u ublažavanju klimatskih promjena, iz Skupštine su kazali da Globalni pregled završen na 28. Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP28) pokazao je da je svijet daleko od postizanja ciljeva Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.

“Mobilizacija klimatskog finansiranja, posebno za zemlje u razvoju, smatra se ključnom za ubrzavanje klimatske akcije, posebno u smislu jačanja kapaciteta za adaptaciju zemalja koje već trpe ozbiljne posljedice klimatskih promjena”, jedan je od zaključaka.

S tim u vezi, navodi se da su članovi skupštinske delegacije razmjenili dobre prakse sa delegacijom Paragvaja u oblasti obnovljivih izvora energije, budući da je u ovoj državi, jednoj od rijetkih u svijetu, energetski sistem gotovo u potpunosti zasnovan na proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.