Vlada ne radi na izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu. Pokret Evropa sad kao dio parlamentarne većine nikada neće podržati nijedno rješenje suprotno Ustavu, to se navodu u odgovoru premijera Milojka Spajića na poslaničko pitanje poslanika DPS-a Ivana Vukovića, koje je trebalo da saopšti na današnjem Premijerskom satu koji nije održan. Iz Vlade su medijima dostavljeni odgovori Spajića na pitanja poslanika.
Vlada ne radi na izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu
“Izašli ste sa predogom o izmjeni Zakona o državljanstvu i izmjeni Ustava u dijelu državljanstva. Da li je izmjena ovog zakona pokrenuta od nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova, da li se o tome već raspravljalo na Vladi, da li je urađena odgovarajuća stručna analiza prije nego što ste najavili intervencije u tako značajnoj oblasti, i da li imate bilo kakav pisani dokument u formi Nacrta izmjene zakona, zapisnika ili dokumenta koji potvrđuje da se na nivou resora, Vlade ili nekog vladinog tijela na ovu temu raspravljalo”, pitao je Vuković.
Odgovor Spajića: Preciznosti radi, dozvolite da pojasnim – nisam „izašao sa predlogom o izmjeni Zakona o državljanstvu“ kako to sugerišete u pitanju već sam na konferenciji za medije koja je bila posvećena potpuno drugoj temi, na novinarski upit u najkraćem iznio svoj stav o ovom pitanju.
Dakle, vrlo egzaktno – niti sam „izašao“ niti sam inicirao izmjene Zakona i ovu temu u javnom i političkom diskursu. Jedino sam, kao građanin i kao premijer iznio svoje mišljenje na koje (valjda) imam i pravo.
Stoga sada evo i najprecizniji odgovor na Vaše poslaničko pitanje – nije započeta procedura niti je Vlada raspravljala o ovom pitanju. Ipak, kako se otvorila vrlo bitna tema koja, više nego jasno, još jednom ima za cilj diskreditaciju 44. Vlade ili još preciznije – mene lično, zahvaljujem na prilici da ovu situaciju pojasnim i pred ovim Domom i pred cijelokupnom javnosti. Prvo bih odgovorio na nekoliko glavnih dezinformativnih narativa koji se plasiraju posljednjih dana.
Prvi – Da Vlada radi na izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu. (između ostalog i predmet Vašeg pitanja) Odgovor je – NETAČNO.
Drugi – Parlamentarna većina će mijenjati Zakon o državljanstvu suprotno Ustavu, a onda će Ustavni sud poništiti uslov od 10 godina za biračko pravo, čime će svi noviprimljeni državljani steći pravo glasa za dvije godine. Odgovor -NETAČNO. Pokret Evropa sad kao dio parlamentarne većine NIKADA neće podržati nijedno rješenje suprotno Ustavu.
Treći – Pitanje dvojnog državljanstva riješiće se bilateralnim Sporazumom. Odgovor – NETAČNO. Jasno sam i u odgovoru na novinarsko pitanje govorio isključivo o Zakonu, ne o bilo kom drugom aktu niti prečici. Posebno ne u dijelu koji bi se odnosio na sticanje biračkog prava.
Četvrti – Vlada ignoriše Ustav, do izbornog inženjeringa preko izmjena Zakona. Odgovor – NETAČNO. Jasno sam saopštio koji bi bili uslovi za izmjenu Zakona kako bi se spriječio izborni inženjering. Još jasnije iz mog Kabineta je pojašnjeno da to nije moguće bez svih zaštitnih mehanizama, pa i Ustavnih promjena. Imajući to u vidu još jednom poručujem – ništa neće biti urađeno suprotno pravnom sistemu, odnosno bez potrebne većine.
Pitanje Borisa Bogdanovića
U javnosti, posebno nakon hapšenja Veselina Veljovića, Zorana Lazovića, Milivoja Katnića, 50 članova drugih kriminalnih organizacija, te pretresa objekata u vlasništvu Bemaxa, pojedini mediji, organizacije i grupe pokušavaju nametnuti narativ da Specijalno državno tužilaštvo, sektor bezbjednosti i Vlada Crne Gore postupaju selektivno i revanšistički, prema svojim političkim neistomišljenicima. S tim u vezi pitam: Da li je, prema Vašem mišljenju, hapšenje i procesuiranje, osumnjičenih i optuženih za izvršenje najtežih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije revanšizam prema izabranim, imenovanim ili na druge načine angažovanim licima u sistemu javne uprave? Da li je nekom iz javne administracije, prijećeno da će ostati bez posla zbog njihove političke opredijeljenosti ili neopredijeljenosti? Da li imate informaciju da su starješine organa u javnoj administraciji kažnjavali zaposlene, zbog svoje političke opredijeljenosti, na način sto su ih preraspoređivali na radna mjesta van mjesta prebivališta? Ili od njih trazili da na izborima glasaju za određenu političku opciju? Da li se bilo koji visoki funkcioner političkog subjekta stranaka koje su vršile vlast do formiranja 44. Vlade Cme Gore nalazi u istražnom zatvoru? Ako ne, kako ocjenjujete tvrdnje da Specijalno državno tužilaštvo, sektor bezbjednosti, odnosno Vlada Crne Gore progone političke neistomišljenike partija na vlasti? Kako se vaša Vlada nosi s kritikama o revanšizmu dok nastoji da ispuni obećanja o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i jačanju vladavine prava?
Odgovor Spajića: Moj odgovor na Vaša pitanja podijelio bih u nekoliko segmenata. Prvo, hapšenje i procesuiranje osumnjičenih i optuženih za izvršenje najtežih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije nisu pitanje revanšizma prema bilo kome, bilo da se radi o izabranim, imenovanim ili na druge načine angažovanim licima u sistemu javne uprave. Naprotiv, ovakve aktivnosti predstavljaju dokaz da je Crna Gora posvećena unapređenju vladavine prava, jačanju pravosudnog sistema i osiguranju pravde za sve svoje građane.
Međutim, činjenica da su danas procesuirani za najteža krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije upravo oni koji su bili na čelu institucija čiji je zadatak bio da se bore protiv tih pošasti najbolje objašnjava razloge zbog kojih je Crna Gora imala hronični nedostatak rezultata u oblasti vladavine prava i potpunu stagnaciju na evropskom putu.
Procesuiranje brojnih čelnika i rukovodilaca policije, tužilaštva, sudstva i drugih institucija šalje jasnu i važnu poruku nadležnih organa – da niko nije iznad zakona i da niko ne može biti iznad države. Tužilaštvo je saglasno našem pravnom sistemu zaduženo da goni učinioce krivičnih djela, a nakon reformi koje su se desile prije tri godine, svjedočimo jednom posvećenom, kvalitetnom i neselektivnom pristupu u njihovom radu. Naravno u svim pomenutim slučajevima već smo imali značajnu ulogu i sudske grane vlasti, odnosno nadležnih sudova, pa su tako optužnice protiv dva bivša direktora Uprave policije, čelnika sudstva i specijalnog državnog tužioca Čađenovića potvrđene od nadležnih sudova, a u skorijim slučajevima procesuiranja gospode Katnića i Lazovića, prvo je sudija za istragu potvrdio osnovanu sumnju, a zatim u daljem postupku i tročlana vijeća Višeg i Apelacionog suda. Da ne govorim o tome, da optužbe koje se stavljaju na teret pomenutima i mogim drugima nemaju veze sa javnom izgovrenom riječju, protestnim okupljanjem ili nečim sličnim, već isključivo zbog izvršenja teških krivičnih djela.
Složićemo se dakle, da se odlučnošću u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, direktno doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije i unapređenju međunarodnog ugleda naše zemlje. Najobjektivniji posmatrači, ali i procjenjivači stanja u Crnoj Gori su naši evropski partneri, a oni su prije par dana u Briselu kada je Crna Gore posle 11 godina dobila IBAR – odali priznanje ovoj Vladi i Crnoj Gori upravo i zbog upečatljivih rezultata na polju unapređenja vladavine prava.
Bez pravde nema ni prosperiteta, a borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je ključna za stvaranje društva u kojem vlada red, sigurnost i jednakost pred zakonom. Zbog toga će nadležni nastaviti da sprovode mjere koje će osigurati da pravda bude dostupna svima i da se svi slučajevi kršenja zakona tretiraju sa najvećom ozbiljnošću.
Ovaj pristup je ključan za jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem i osiguravanje da svi, bez obzira na njihov politički položaj, budu odgovorni za svoja djela. Time pokazujemo da Crna Gora nema toleranciju za korupciju na bilo kojem nivou i da su naše institucije sposobne i spremne da djeluju u interesu pravde i zakona. Politički revanšizam je obilježje nekih prošlih vremena kad se nisu birala ni sredstva ni metodi za obračun sa političkim protivnicima – jer je važio princip da cilj opravdava sredstvo, a cilj je bio očuvanje vlasti po svaku cijenu. Ovo je slobodna Crna Gora, u kojoj je takvo postupanje ružna prošlost i opomena da ne smijemo dozvoliti da se ikada više išta slično ponovi.
Na Vaše pitanje o tome da li je bilo pritisaka ili sankcija prema zaposlenima u javnoj upravi moj odgovor je jasan – ta praksa mora ostati iza nas. Lično, gnušam se takvog pristupa i ne mislim da doprinosi meritokratiji i rezultatima.
Nadležni državni organi djeluju transparentno, dosljedno i nepristrasno, oslanjajući se na činjenice i zakon. Svi postupci su vođeni principom da niko nije iznad zakona.
Borba protiv kriminala i korupcije nije politički revanšizam, već osnovni preduslov za prosperitet i sigurnost svih građana. Nastavićemo da se zalažemo za pravdu i integritet, bez obzira na političke pritiske ili optužbe. Nadležne organe ne interesuje kako se neko zove i kakvih je uvjerenja ili opredjeljenja, već da li je ili nije učinilac krivičnih djela. Naša Vlada vjeruje u demokratske vrednosti i vladavinu prava i to ćemo neumorno dokazivati svojim djelima.
Odbacujemo optužbe za politizaciju pravosudnih procesa i reafirmišemo našu posvećenost da svaki građanin Crne Gore bude tretiran jednako pred zakonom, jer samo zemlja jakih i nezavisnih institucija je sigurna kuća za sve njene građane.
Pitanje Damira Gutića
Šta Vlada Crne Gore u narednom periodu planira da uradi kako bi region Plava i Gusinja dobio neophodne pretpostavke za razvoj i valorizaciju potencijala sa kojim raspolaže?
Odgovor Spajića: Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, u okviru Kapitalnog budžeta, koji sprovode Uprava za kapitalne projekte i Uprava za saobraćaj, za realizaciju kapitalnih projekata na teritoriji opštine Gusinje planirano je 240.000 eura za četiri projekta ukupne procijenjene vrijednosti oko šest miliona eura, dok je za 11 projekta koji se realiziju na teritoriju opštine Plav, a čija je ukupna procijenjena vrijednost oko 53 miliona eura za 2024. godinu planiran iznos od 2,1 miliona eura.
Osim navedenog, kroz projekte pomoć lokalnim samoupravama u rješavanju infrastrukturnih problema Vlada je kroz Zakon o budžetu Crne Gore za 2024. godinu obezbijedila dodatna sredstva za sve opštine posebno one iz sjeverne regije. S tim u vezi, Uprava za kapitalne projekte je zaključila jednogodišnji ugovor sa opštinom Plav na iznos od 900.000 eura, a sa opštinom Gusinje na iznos od 800.00eura, a iste mogu namjenski da realizuju do kraja tekuće godine po svojim prioritetima.
Već smo krenuli da realizujemo projekte i konkretno na teritoriji opštine Plav i Gusinje u dijelu državnih puteva. U toku je rekonstrukcija raskrsnice na ulazu u Plav, vrijednost radova je oko 300 hiljada eura. Trenutno se izvode i radovi na sanaciji klizišta „Jabuka“ na regionalnom putu Murino – Bjeluha. Vrijednost radova je 110 hiljada eura.
U toku je izrada glavnog projekta za dionicu puta Plav-Bogićevica u dužini od 10 km (ukupna dužina iznosi 17,5 km). Raspisan je javni poziv za unaprjeđenje bezbjednosti saobraćaja na 20 raskrsnica državnih puteva na teritoriji cijele države, a jedna od tih je i raskrsnica za Murino.
Što se tiče opštine Gusinje, u toku je izrada studije bezbjednosti za put Berane-Gusinje-Grnčar u dužini od 54 km, nakon čega će se uraditi glavni projekat poboljšanja bezbjednosti saobraćaja i uslijediti tender za izvođenje radova.
U dijelu daljeg razvoja ovog dijela sjevera veliku ulogu odigraće i projekti, koji su pod okriljem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Prvo kroz sprovođenje Programa integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine (SDIP), u saradnji sa Svjetskom bankom.
Ministarstvo je za projekat, koji obuhvala četiri države, vrijedan oko 330 miliona eura, osim lokacija u Beranama i Bijelom Polju, odabralo još tri lokacije koje pripadaju opštinama Plav i Gusinje.
S tim u vezi, Vlada Crne Gore je Kapitalnim budžetom za 2024. opredijelila sredstva za izradu projektne dokumentacije za Zaštitu i revitalizaciju Plavskog jezera. Realizacija tog projekta će biti kandidovana za II Fazu SDIP programa, kako bi se u saradnji sa Svjetskom bankom, trajno zaštitio i sačuvao ovaj predio izvanrednih prirodnih odlika i velikog razvojnog potencijala.
U opštini Gusinje u prvoj fazi projekta bila su predviđena dva projekta regulacije. Prvi – regulacije rijeke Grnčar nizvodno od saobraćajnog mosta u dužini od oko 842 m. Očekujemo da će Ugovor za izvođenje radova po Glavnom projektu biti potpisan tokom septembra. Rok za završetak radova je 15 mjeseci.
Veliku šansu za razvoj Plava i Gusinja svakako vidimo u poljoprivredi, jer tu postoje bogati potencijali, a poljoprivreda ima izrazit multiplikativan učinak na ostale privredne grane. Agrobudžetom za ovu godinu oprijedeljeno je 75 miliona eura za poljoprivredu i ruralni razvoj, a kroz IPARD III program crnogorskim poljoprivrednicima na raspolaganju su dodatna 63 miliona eura.