Dženaza žrtvama zločina genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo), 9. i 10. novembra 1924. održana je u subotu, kasno popodne, kod gradske gusalhane u Bijelom Polju. Prvobitna namjera bila je da skup bude na mjestu zločina ali je, kako je kazao Ervin Spahić, član Odbora za obilježavanje ovog strašnog i dugo prećutkivanog događaja, to naišlo na nerazumijevanje zavičajnog udruženja “Vraneš”.
Uz veliki broj vjerskih velikodostojnika, predvođenih reisom IZ u Crnoj Gori Rifatom Fejzićem, na skupu su bili i brojni predstavnici opštine Bijelo Polje, sa predsjednikom Petrom Smolovićem na čelu, potpredsjednik Vlade i predsjednik BS Ervin Ibrahimović, sa poslanicima i ministrima iz te stranke, kao i niz drugih poznatih ličnosti iz javnog života Crne Gore i regiona.
Uz prikladan program o zločinu u Šahovićima i motivima za njegovo obilježavanje govorili su članovi Odbora za obilježavanje stote godišnjice zločina genocida u Šahovićima, u kojem su ubijene stotine muslimana koji su tamo živjeli (precizan broj nikad nije utvrđen) i nakon kojega je u kratkom roku gotovo kompletno stanovništvo islamske vjere napustilo Vranešku dolinu.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, naglasio je važnost sjećanja na žrtve i govorio o izazovima povodom inicjative i prijedloga Rezolucije o genocidu u Šahovićima.
Fejzić je istakao da je prije mjesec i po dana podnio zvaničnu inicijativu za podizanje spomenika žrtvama Šahovića, ali i predlog Rezolucije o genocidu u Šahovićima, no izrazio je sumnju u to da će ovi prijedlozi biti prihvaćeni. Kao glavni razlog naveo je političku situaciju u zemlji. Prema njegovim riječima, na čelu Skupštine se nalazi osoba koja vjerovatno neće podržati predlog Rezolucije o genocidu.
Dodatno je naglasio da je aktuelni potpredsjednik Vlade prije mjesec i po dana izjavio kako je Rezolucija o Šahovićima “problematična” jer, po njegovom mišljenju, “dijeli stanovništvo.”
Reis Fejzić je dalje istakao značaj suživota i tolerancije, napominjući da se kroz istoriju Crne Gore uvijek pojavljuju pojedinci i političke opcije koje se zalažu za mir i zajedništvo. Prisjetio se admirala Barovića, potom Liberalnog saveza Slavka Perovića i SDP, i držanja države Crne Gore tokom bombardovanja 1999. Kao pozitivan primjer, spomenuo je Darka Šukovića, koji je govorio prije njega, te ga opisao kao simbol borbe za suživot u današnjim vremenima.
Reis Fejzić upozorio je, međutim, na licemjerje određenih političkih opcija : “Mi jesmo za mir i suživot, ali nijesmo da nam neko pruža ruku, a da u drugoj drži mač.” Naglasio da ova dženaza nije izraz inata, već ispunjenje vjerske i moralne obaveze. “Ovdje smo danas kako bismo ispunili našu farz obavezu – zajedničku dužnost prema onima koji su tragično stradali. Naša je želja da ih ispratimo dostojanstveno, kako i zaslužuju.”
Zaključujući svoj govor, reis Fejzić je naglasio da će Islamska zajednica u Crnoj Gori istrajati u svojoj borbi protiv politika koje promovišu zločine, bez obzira na političke pritiske. “Ustrajaćemo u borbi protiv zločina i nepravdi, makar ostali sami u toj borbi,” poručio je Reis podvlačeći da Islamska zajednica neće odstupiti od svojih principa, čak ni po cijenu izolacije.