PUSIĆ ZA AKTUELNO: Inicijatorima rezolucije o Jasenovcu nevažan odjek, već Vučićeva pohvala

Skupštinska većina Crne Gore predala je Predlog Rezolucije o Jasenovcu. Rezoluciju je najavio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a premijer Milojko Spajić je rekao da je spreman da je podrži.

U međuvremenu, Hrvatska je uputila protestnu notu zbog najave ove rezolucije.
Na pitanje portala Aktuelno da li je rezolucija o Jasenovcu pokrenuta da bi se relativizovala rezolucija UN-a o Srebrenici, bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić izjavila je:

“Može biti da je to bila namjera, ali ako jeste, čak i cinično gledano, bio je to politički potpuno promašen potez – nešto štete i ništa koristi. Rezolucija o komemoriranju genocida u Srebrenici je globalna, svjetska politička odluka donesena od Generalne skupštine UN, između ostalog i da bi se okončalo bilo kakvo špekuliranje i negiranje tog genocida. Inicijativa za rezoluciju o Jasenovcu u crnogorskom Parlamentu nije odjeknula čak ni u regiji – za nju se zna u Crnoj Gori, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine. Osim toga ni jedna vlast u Hrvatskoj ne negira zločine ustaškog kvislinškog režima od prije 80 godina i svake godine odaje počast žrtvama koncentracijskog ustaškog logora Jasenovac. Dakle, ova rezolucija o Jasenovcu samo naglašava očitu razliku između Hrvatske i Srbije u odnosu prema ratnim zločinima”.

Aktuelno: Da li Crna Gore treba da donese ovu rezoluciju, da li će ona biti dovoljna da se zadovolje partije koje su je podnijele  i njihovi istomišljenici?

Pusić: Očito je da bi za Crnu Goru, a i za Srbiju, bilo najpametnije da se ova inicijativa prepusti zaboravu. No možda inicijatorima rezolucije o Jasenovcu nije ni bio važan veliki odjek, samo im je bilo važno da to vidi Aleksandar Vučić i da ih pohvali. Ali čini se da ni tu nisu bili naročito uspješni.

Aktuelno: Kako će se odraziti donošenje ove Rezolucije na odnose sa Hrvatskom, ali i ulazak u EU? Znamo da stavovi i mišljenja onih koji su je podnijeli, i koje su više puta sami javno iznosili, govore da ne pridaju mnogo značaja kada je riječ o odnosima sa Hrvatskom, ali i ulasku u EU?

Pusić: Na žalost ulazak Crne Gore u EU neće se dogoditi momentalno i na tu odluku će se još morati pričekati. Do tada se mnoge stvari mogu promijeniti i ova inicijativa za donošenje rezolucije o Jasenovcu pa i sama rezolucija ako bude donesena, u velikoj mjeri će pasti u zaborav. A i tko zna tko će tada biti na vlasti u Crnoj Gori i kakvi će biti stavovi te vlasti prema ovoj inicijativi. Dakle, sama po sebi rezolucija neće značajno utjecati jednog dana kad dođe do te odluke. No ona je značajna utoliko što jasno govori da su njeni inicijatori protiv ulaska Crne Gore u EU, bez obzira na to što javno izjavljuju. To je vrlo važna poruka crnogorskim građanima, naročito onima koji svoju zemlju u budućnosti vide kao samostalnu i članicu EU.

Aktuelno: Da li se razlike u stavovima i postupcima Hrvatske i Srbije prema istorijskim događajima i zločincima odražavaju dublje na političke i društvene stavove koje ove dvije države imaju prema svojoj prošlosti i suočavanju s njom?

Pusić: U današnje vrijeme se u svakoj zemlji oko vlasti muvaju i različiti fašistofili i pokušavaju zastrašivanjem građana i raznim populističkim lažima pridobiti podršku birača. Kao što vidimo toga ima i u Hrvatskoj, a kao što su pokazali rezultati izbora za EU Parlament, i diljem Europe. Tu ogromnu ulogu igra društvo i nevladine organizacije koji javnost, a onda i vlast, svojim pritiskom drže većinski na strani suvremene antifašističke civilizacije. Jer fašizam je najmanje samo ime; fašizam su postupci, vrijednosti i stavovi, bez obzira kako vi sebe zovete. Ozbiljan problem, a onda i razlike, dolaze kad su mediji pod strogom kontrolom vlasti i kontinuirano “peru mozak” društvu i uništavaju njegovu sposobnost da se odupre nazadnjaštvu i njegovoj najopasnijoj i najsnažnijoj osobini – velikom sentimentalnom sažaljenju prema samima sebi i potpunoj bešćutnosti i okrutnosti prema drugima.

Aktuelno: Kada bi napravili paralelu sa prethoodnim pitanjem, kako komentarišete ponašanje predstavnika aktuelne vlasti u Crnoj Gori?

Pusić: Vlast u Crnoj Gori ima problem da ju čini koalicija između stranaka “Europa sad” i “Europa nikad”, skraćeno rečeno. U takvim okolnostima vrlo je teško kormilariti, naročito u pravcu članstva u EU. Na malu, ali strateški iznimno značajnu Crnu Goru, dodatno je intenzivan pritisak od vlasti iz Srbije u suradnji sa SPC i Putinove Rusije. Sve to rezultira potezima po modelu napred-nazad što se napretka tiče. Čini se da bar jedan dio vlasti prepoznaje važnost koju za Crnu Goru ima članstvo u EU, ali nisam sigurna koliko imaju snage to izboriti i biraju li za to najbolje metode.

Aktuelno: Da li predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ima uticaja na jedan dio političkih predstavnika u Crnoj Gori? I ako ima, u kom  pravcu djeluje na njih?

Pusić: Mislim da nema nikakve sumnje da predsjednik Srbije Vučić, a i predsjednik Rusije Putin, kontroliraju bar jedan dio vlasti u Crnoj Gori. Taj utjecaj ide u pravcu sprečavanja ulaska Crne Gore u EU, a i stvaranja javne atmosfere protiv članstva u NATO. Bojim se da oni vide Crnu Goru kao neku vrstu “kompenzacije” Srbiji za gubitak Kosova. Pritom treba podsjetiti da je samostalnost Kosova direktan rezultat politike nekadašnjeg vođe Srbije Slobodana Miloševića. Podsjećam na to kako bih naglasila da agresivne politike imaju dugoročne posljedice.

Aktuelno: Takozvani ”Veliki srpski sabor” održana je 8. juna u Beogradu, nakon što je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Kako komentarišete taj događaj? Šta su u suštini srpski lideri ovim željeli da postignu?

Pusić: Pretpostavljam da je namjera ”Svesrpskog sabora” bila višestruka: Pokazati brojnost i snagu srpskog naroda na Balkanu, podgrijati kolektivni osjećaj samosažaljenja po modelu “svi su protiv nas, ali mi smo jedinstveni”, demonstrirati podršku sadašnjim srpskim vođama, javno preusmjeriti srpsku orjentaciju od Zapada prema Rusiji i Kini i implicitno pokazati na kojim sve točkama Srbija može destabilizirati cijelu regiju. Obzirom da Sabor nije bio naročito masovno posjećen, mislim da nisu postignuti svi ciljevi. Štoviše, za neke ciljeve imao je obrnuti efekt. Ali neki od ciljeva koje sam navela svakako su ostvareni.

K.P.