Poslanici Skupštine Crne Gore nastavili su rad raspravom o setu ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2. Sjednica je zakazana u 11 časova.
Na dnevnom redu su Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu; Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost; Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica; Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.
Tok sjednice
Poslanik građanskog pokreta URA Dritan Abazović osvrnuo se na problem prezaduženosti Crnee Gore, poredeći raniji i period aktuelne vlade, podsjećajući da je DPS zadužio javne finansije, kako je rekao „nešto više od tri milijarde za 14 godina“.
„Milojko Spajić nas je zadužio blizu dvije milijarde za nepune dvije godine“, naglasio je Abazović, najavljujući da će dug rasti.
On je podsjetio da je ranije upozoravao da će se Vlada zadužiti dodatnih milijardu eura, ali da to u želji da se formira nova vlada nije uzeto u obzir.
„Opet ista ekipa iz Bosne i Hercegovine i Njemačke, 750 miliona eura obveznice i ljudi iz Ministarstva finansija koji pitaju ‘kakve mi veze imamo’. Vi ništa. Vi tehnički sprovodite dogovore koje neko drugi napravi. Isto kao i za brodove“, naglasio je Abazović.
On je istakao da zbog ovoga nikakve zamjerke prema Ministarstvu finansija ne idu, ali je ukazao na problem saopštavanja informacije o suficitu.
„Pričate o sufiicitima – kakav suficit kad se uzelo milijardu eura duga“, upitao je Abazović.
Pauza nakon rasprave Rakočevića i Popović
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović odredila je pauzu, nakon rasprave sa poslanikom DPS-a Nikolom Rakočevićem.
“Ja mislim da ste vi danima nervozni, imate i razloga. Ovo nije vaša kuća nego građana Crne Gore. Što se nas tiče ministar Krapović i bilo ko iz Vlade može da govori, zato smo tražili da odluka Vlade bude na dnevnom redu pa ste od te rasprave pobjegli”, kazao je Rakočević, poručivši da Dragana Krapovića Vlada nije ovlastila da govori o aktu na dnevnom redu.
Organizovao je pres danas, dobacio je Dritan Abazović iz URE.
“Da li mislite da je u redu da Krapović dođe na raspravu o budžetu zato što je osjetio potrebu”, rekao je Rakočević.
Popović mu je rekla da će mu ugasiti mikrofon.
Upalite mi mikrofon da završim rečenicu, rekao je Rakočević.
“Nemojte da vičete, dajem pauzu”, kazala je ona i rekla da joj Rakočević prijeti.
Rakočević se nakon pauze obratio i izvinio se Popović “ako se uzrujala zbog povišenog tona”.
“Ipak sam ja mnogo starija od vas, mogu vam biti roditelj, znate kakav lični odnos imam prema vama, to je jedan od razloga što sam bila uzrujana. Svakako zahvaljujem na izvinjenju”, rekla je Popović.
Vuković: Rashodi uvećani 56,7 miliona, rast deficita 1,6 miliona
Govoreći tokom skupštinskog zasijedanja o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu ministar finansija Novica Vuković podijelio je informaciju da su izvršene korekcije Uredbe o načinu rada državne uprave, podsjetivši da se u tom kontekstu sprovodi korekcija izdataka kojom se umanjuju izdaci koji se odnose na ministarstva kojima su oduzete nadležnosti, dok se novim ministarstvima koja su preuzela nadležnosti od postojećih prenešena samo sredstva koja su preostala neutrošena.
Prema njegovim riječima rast prihoda iznad plana uslovio je potrebe revidiranja procjene postavljenih ovogodišnjih zakona o budžetu.
„Prema revidiranim procjenama predloženim rebalansom budžeta ukupni prihodi u odnosu na inicijalni Zakon o budžetu veći su za 55,4 miliona eura. Naime, izvršena je revizija procjene ostvarenja naplate prihoda u budžetu u 2024. godini u odnosu na porez na dobit pravnih lica, čija je naplata premašila godišnji plan već u aprilu, kao i doprinosa na zarade shodno umanjenju stope doprinosa na PIO sa ukupno 20,5 na 10 procenata, što predstavlja umanjenje za 20 miliona u odnosu na prvobitno planiranje“, naglasio je Vuković.
Sa druge strane, kako je dodao, kategorije donacija, uvećane su za 15 miliona eura u odnosu na prvobitni plan kao rezultat plana rasta za zemlje Zapadnog balkana.
„Kada je riječ o rashodnoj strani budžeta, rashodi su uvećani u iznosu od 56,7 miliona eura, od toga dominantno za uvećanje zarada u iznosu od 20,8 miliona, od čega dominantno za oblast prosvjete, u skladu sa granskim kolektivnim ugovorom. Obezbjeđivanje nedostajućih sredstava za isplate subvencija poslodavcima koji upošljavaju lica sa invaliditetom 14 miliona, nedostostajućih sredstava za kamate 10,3 miliona i nedostajućih sredstava u iznosu od 10 miliona po osnovu nslijeđenih obaveza u sudskom postupku prema bivšim zaposlenima ‘Radoja Dakića’, koja su obezbijeđena u okviru tekuće budžetske rezerve“, istakao je on.
Vuković je dodao da planirani deficit iznosi 237 miliona ili 3,26 procenata procijenjenog BDP-a.
„U odnosu na prvobitni plan deficit je viši za 1,6 miliona, dok je u odnosu na BDP, uslijed revidirane procjene BDP-a, niži za 0,09% BDP-a“, precizirao je ministar finansija.
Poslanici prethodno raspravljali o povećanju PDV-a na knjige i mirna vina
Poslanik URA-e Miloš Konatar ocijenio je da će „paf-paf premijer“ prevariti građane kada je riječ o nastavku gradnje auto-puta.
„Ima li ikoga više u Crnoj Gori, liše ovih ljudi koji sjede lijevo od mene, da vjeruje gospodinu Spajiću“, upitao je Konatar.
Na to se nadovezao poslanik DPS-a Mihailo Anđušić, koji je ocijenio da Spajiću ne vjeruju ni sve njegove partijske kolege.
„U Ministarstvu finansija ima ljudi koji se ozbiljno bave kapitalnim investicijama, ali oni su nemoćni da realizuju te planove, jer nemaju sredstava. Taj novac su potrošila državna preduzeća, rekonsztrukcija Vlade i državna administracija“, poručio je Anđušić.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević rekao je da je „sve počelo sa kalkulatorom“, a da je u međuvremenu kalkulator nestao i da obećanje koje je dato nije ispunjeno.
On je podsjetio da je ranije bilo upozorenja da će za potrebe ispunjenja tog obećanja biti potrebno novo zaduživanje i povećanje nameta.
„Vi nijeste ispunili obećanje, a uvodite ove namete. Imamo ozbiljan problem sa onim što je vaša ekonomska politika. Danas govorimo o povećanju akcize za proizvođače vina, kao i za izdavače knjiga, ulaznice za koncerte… Vi nemate preciznu kalkulaciju koliko novca će država prihodovati od ovog povećanja“, naglasio je on, podsjetivši da razlog tome nije samo administrativno povećanje zarada, već i, kako je rekao, nevjerovatan rast povećanja tekuće potrošnje koja je iznosila milijardu eura.
Rakočević je naglasio da u Fiskalnoj strategiji 2024-2027 stoji da će državni dug sa 4,5 milijardi koliko iznosi 2024. dug dospjeti na 5,5 milijardi u 2027. godini.
„Novi porezi, nova povećanja, slabiji životni standard, uz ekonomski populizam kojim se servira da građanima da će biti bolje. Biće bolje – ali vama“, poručio je Rakoćević.
Poslanik NSD Velimir Đoković rekao je da će njegova partija dati podršku ovom zakonu.
Prethodno je poslanik Demokrata Nikola Rovčanin ocijenio potpuno prirodnim da država obezbjeđuje sebi prihode, ali da, kako ocjenjuje, danas vidimo da „država mnogo više daje građanima“ mnogo više nego što je to bio slučaj ranije, podsjećajući na ranije namete i povećanje PDV-a, kojim se, kako je ocijenio, „vodilo računa o državnom aparatu“.
„Danas vidimo trostruko veća primanja u zaradama i penzijama“, isakao je Rovčanin.
On je poredeći naplatu PDV-a i akciza da istakao da je do sada naplaćeno više u ovoj godini nego u cijeloj 2020.
„Klub poslanika demokratske Crne Gore će podržati ova rješenja“, najavio je Rovčanin.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša nadovezao se na priču o lošoj turističkoj infrastrukturi.
„Pogledajte nam avio-dostupnost! Kako smo u ‘oslobođenoj’ Crnoj Gori oslobodili aerodrome od destinacija“, istakao je Mugoša.
On je podsjetio da nerazvijene zemlje pune budžet iz PDV-a
„Svođenje budžeta na PDV govori o našoj nerazvijenosti. U razvijenim zemljama raste porez na dohodak i porez na dobit, a kod nas PDV, koji je činio trećinu izvornih prihoda, sad postaje polovina. On jeste najlakše naplativ, ali to je porez na potrošnju, koji najviše pogađa one koji nemaju. Kada se oslanjamo na PDV država se raduje inflaciji, podjsećajući da je kreditna zaduženost građana dostigna rekordni nivo“, istakao je Mugoša.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić-Lalović je osvrćući se na predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost kojim je predviđeno povećanje stope PDV-a na knjige sa sedam na 15 odsto istakla da bi takva mjera znatno naštetila kulturnom razvoju, poručivši da se za razvoj i obrazovanje mladih ne koriste samo udžbenici, već i vanudžbenička literatura.
“Udžbenik je samo jedan instrument u nastavnom procesu, tako da ne možemo se samo braniti tim da nam je PDV na udžbenike sadam posto, a sve ostalo 15 posto. Meni je jasno da populistička vlast mora pribjegavati nekim populističkim rješenjima. Meni je jasno da populistička vlast mora pribjegavati nekim brzim rješenjima, između ostalog i punjenjem budžeta kroz povećanje poreza, ali na ovaj način ne smijemo udarati na onbo što dugoročno urušava kulturu Crne Gore”, poručila je Bojanić-Lalović.
Poslanik DPS-a Nikola Milović ocijenio je da je da će povećanje plaća i penzija građani Crne Gore osjetiti kroz povećanje PDV-a, povećanje akciza, poskupljenje proizvoda, koje će anulirati povećanje plata.
“Vlada je odlučila da bez ijedne komparativne analize poveća stopu PDV-a u ukupnom iznosu od 115 odsto”, istakao je Milović, podsjećajući da prihodi od turizma čine oko 80 odsto, a od hrane i pića u ugostiteljstvu oko 20 odsto.
Milović je istakao da ne bi bilo problem naplatiti sve po postojećim cijenama da imamo uređenu infrastrukturu.
“Imamo izuzetno lošu infrastrukturu, veoma slabu avio-dostupnost i saobraćajni kolaps, a uprkos svemu tome iduće godine bićemo još skuplja destinacija”, naglasio je on.
Milović je podsjetio na pogubne efekte gašenja Montenegro Airlinesa nakon kojeg nijesmo dobili bolju kompaniju, nego onu koja ima jedan avion sa motorom koji još otplaćujemo i jedan iznajmljeni.
“Nemamo let do Brisela, a hvalimo se IBAR-om”, poručio je Milović.
Na dnevnom redu su Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu; Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost; Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.
Na početku sjednice ministar finansija Novica Vuković iznio je dopunsko obrazloženje.
Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Dejan Đurović ocijenio je da je situacija sa poreskim dughom obavezujuća za Vladu Crne Gore.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša poručio je da će se oporezivanjem klađenja i igara na sreću spriječiti uzrok, a ne posljedica.
Poslanica PES-a Branka Marković podjetila je na povećanje minimalne zarade koje se dogodilo kroz programe Evropa sad 1 i Evropa sad 2, dodavši da je stanje Fonda PIO, kako je rekla “stabilno”.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić istakao je da se u kreiranje zakona ušlo paušalno, bez temeljne pripreme i jasne procjene kako će mjere koje su njima propisane uticati na privredu.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković rekao je da u Crnoj Gori ima 1019 kladionica i da broj patoloških kockara raste.
Ministar Vuković rekao je da će Zakon o oporezivanju igara na sreću i Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica pratiti jedan drugi.