Poslanik SD Boris Mugoša ukazao je, u saopštenju poslatom medijima, na pet ključnih izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje je predložila nova vladajuća većina.
U SD-u pozivaju NVO sektor, akademsku zajednicu i čitavu javnost da prosudi da li su ta rješenja kvalitetna i demokratska.
“Iako je deklarativno ubrzanje reformi na EU integracionom putu jedan od priorieteta nove većine u Crnoj Gori, prvi Zakon koji su njihovi predstavnici predložili u Skupštini je u suprotnosti sa savremenim praksama upravljanja ljudskim resursima, međunarodnim standardima i principima koji su svojstveni za sve zemlje članice EU i u sistemskom smislu predstavlja veliki broj koraka unazad”, rekao je Mugoša.
Prema izmjenama, kako je ukazao, starješine organa uprave, poput direktora Uprave carina, Poreske uprave, uprave za statistiku i nekretnine, potom sekretari ministarstva i generalni direktor u ministarstvu, pomoćnik ministra, pomoćnik direktora fondova PIO i zdravstva, Zavoda za zapošljavanje, Fonda rada, kao načelnici, rukovodioci, te glavni inspektori, ne treba da imaju rukovodno iskustvo.
“Svima njima je drastično smanjen broj godina radnog iskustva kako bi pokrivali te pozicije: kod starješine organa sa postojećih devet na pet; kod visoko rukovodnog kadra sa osam na tri; kod ekspertsko-rukovodnog kadra sa pet odnosno sedam godina na dvije. To znači da sad sekretar ministarstva ili pomoćnik ministra može da ima isto iskustvo kao službenik, odnosno savjetnik. Takođe, kako je sad sasvim nelogično predloženo da su načelniku potrebne svega dvijegodine radnog iskustva, to znači da će njegov podređeni (samostalni savjetnik I koji ima 120 eura manju startnu zaradu i naravno manje nadležnosti i odgovornosti) morati da ima više godina iskustva od samog načelnika, odnosno najmanje tri”, objasnio je Mugoša.
Ključni argument za predlaganje izmjena ovog zakona, kako je dodao, bilo je kreiranje sistema zasluga u državnoj upravi.
“Prosudite sami je li čist primjer revanšizma sljedeće predloženo rješenje: Starješini organa, odnosno licu koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra u slučaju bilo kakve organizacione promjene prestaje mandat bez obzira da li su ti poslovi ukinuti ili ne”, poručio je Mugoša.
Preporuka EU i NVO koja je unijeta u postojeći Zakon, kako je rekao, je da v.d. stanje, odnosno stanje vršioca dužnosti traje naravno što kraće, jer treba da bude riječ o privremenom rješenju, do trajnog izbora lica na tu poziciju.
“Ipak, sada je predloženo da se v.d. stanje sa pređašnjih pola godine može produžiti na godinu! I ne samo to: briše se nekadašnje rješenje koje je takodje bilo predmet sugestija EU i NVO da prioritet u izboru na v.d. pozicije imaju službenici iz sistema (zbog kvaliteta i kontinuiteta). Oba rješenja u postojećem zakonu su unijeta kako bi se spriječila dodatna arbitrarnost i neprimjereni politički uticaj, a sa druge strane povećala motivacija i vertikalna mobilnost službenika. Nova većina eliminiše i jedno i drugo rješenje”, naveo je Mugoša.