Izbacivanje paragrafa o Crnoj Gori iz deklaracije Evropskog savjeta, iako je bio predviđen, te otkazivanje posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Podgorici su dva vidljiva čina kojima je Evropska unija poslala poruku da neće olako preći preko usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, piše Jutarnji list.
Slično kao Hrvatska, ni EU ne dovodi u pitanje zločine počinjene u Jasenovcu, ali trenutak koji je odabran, način kojim je uvrštena u dnevni red i izglasana te retoriku koja je tokom debate korištena više kao dokaz da se radi o široj priči i politizaciji koja će imati uticaj na odnose Crne Gore s Hrvatskom.
Evropska unija je očekivala da će poslije usvajanja Izvještaja o ispunjavanju prelaznih mjerila za poglavlje 23 i 24, što je za Crnu Goru najvažniji korak u pregovaračkom procesu s EU u posljednje četiri godine, vlasti ove zemlje iskoristiti ovaj trenutak za mobilizaciju za ubrzavanje puta prema eurointegracijama. Zato žale što se sve okrenulo prema raspravi o Jasenovcu, očito pod pritiskom Beograda, Srpske pravoslavne crkve te prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori, čime je zamagljen velik uspjeh zemlje u ispunjavanju kriterijuma za napredak prema EU.
Politički trik
Crna Gora je odlučila na dnevni red u skupštini Rezoluciju o Jasenovcu staviti tek nakon što je održana međuvladina konferencija s EU, što dodatno povećava sumnje na to da se radi o političkom triku vlade. Zbog toga je prvo iz nacrta zaključaka sa summita EU u četvrtak izbačena rečenica o Crnoj Gori. Jutarnji list je imao uvid u taj nacrt i u njemu je bila predložena ova formulacija:
“Evropski savjet pozdravlja održavanje posljednje međuvladine konferencije s Crnom Gorom i naglašava napredak koji je Crna Gora postigla u svom pristupnom procesu.”
Iako se čini kao jednostavna rečenica, ovo je trebala biti snažna poruka ohrabrenja jer bi dolazila sa najvišeg nivoa, od šefova država ili vlada EU. No zbog saznanja da je na dnevni red bilo stavljeno glasanje o Rezoluciji o Jasenovcu, i informacija da je vladajuća većina osigurala dovoljan broj glasova za usvajanje, EU je odlučila izbaciti tu rečenicu o Crnoj Gori.
Druga poruka Evropske unije je bilo otkazivanje posjete Šarla Mišela Podgorici. Iako u medijima postoje razne spekulacije, iz EU su Jutarnjem listu potvrdili da nema nikakvih sumnji i posjeta je otkazana upravo zbog događaja u skupštini u Podgorici u petak. Ti su izvori rekli da je Mišel posjetu Crnoj Gori zakazan za 2. i 3. jula odgodio, “da bi s ključnim sagovornicima u zemlji osigurao uspješne razgovore, koji ne bi trebali biti zasjenjeni najnovijim događajima”.
Prema izvornom planu, Mišel je u Podgorici trebao imati sastanke s predsjednikom zemlje Jakovom Milatovićem, s premijerom Milojkom Spajićem i s predsjednikom skupštine Andrijom Mandićem te održati govor pred poslanicima crnogorske skupštine.
Umjesto toga Mišel će predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića primiti u utorak 2. jula.
“Dogovorili smo se da ćemo se sastati u Briselu u utorak 2. jula. Važno je da Crna Gora ostane fokusirana na evropski put”, napisao je Mišel na platformi X.
Brisel na oprezu
Od promjene vlasti u Crnoj Gori, EU je stalno bila na oprezu i pažljivo je pratila ponašanje nove vlade znajući da su neki od političara vladajuće koalicije tokom kampanje vodili prorusku politiku i bili pod uticajem Beograda. No nova vlada je, kako su govorili u EU, “100 odsto dokazala da ostaje privržena integraciji u EU kao vjerodostojan partner i dijeli s nama zajedničke vrijednosti”. Od petka su se stvari počele mijenjati i sada, kažu neke diplomate EU, raste broj onih koji misle da je uticaj Srbije u Crnoj Gori “veći nego što se vjerovalo”.
Iako izražavaju razumijevanje za reakciju Hrvatske, pa čak i pozdravljaju što je takva reakcija bila “odmjerena”, u EU bi željeli da Hrvatska ne blokira zatvaranje pregovaračkih poglavlja s Crnom Gorom.
“Time bi Hrvatska ugrozila proces za koji se inače zalaže snažnije od svih, a to je proširenje EU”, rekao je Jutarnjem listu jedan zvaničnik Evropske unije.
S druge strane, Hrvatska ima punu podršku u zahtjevu da Crna Gora počne ozbiljnije procesuirati ratne zločine i da se suzdrži od postupaka koji mogu narušavati dobrosusjedske odnose. Ti su zahtjevi stavljeni i kao mjerila za zatvaranje poglavlja 23 u pregovaračkom procesu Crne Gore s EU.
Oprez u EU prisutan je i zbog najave da će se u Crnoj Gori održati Sabor Srba, na kojem bi bili i gosti iz Srbije i entiteta Republika Srpska, i to uz vrijeme kada se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici.
“Ovo je očito novi trenutak u našem odnosu prema Crnoj Gori i za unutrašnje odnose u toj zemlji, i nadamo se da će ipak prevladati razum te da će zemlja nastaviti na putu prema EU. Postupci koje viđamo posljednjih dana ne idu u dobrom smjeru”, rekao je zvaničnik EU.