Sve je izvjesnije da će crnogorski parlament u petak raspravljati o Rezoluciji o Jasenovcu čijim bi usvajanjem populistički Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici, javlja Hina, prenosi Index.hr.
U diplomatskim krugovima u Podgorici spekuliše se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije o Jasenovcu mogao biti žestok te se tvrdi da njeno usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo.
Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje k punopravnom članstvu.
Nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru, Zagreb je oštro zaprijetio da će njeno usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tokom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istakao da bi se “Crna Gora trebala suočiti s vlastitom istorijom, ako je sklona rezolucijama.”
U predlogu rezolucije između ostalog se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. april, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.
Predlagači kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.
U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu takođe je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.”
Za usvajanje Rezolucije potrebna je podrška od 41 poslanika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu. Predlog rezolucije potpisala su 43 poslanika.
Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrate bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića.
Predlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori.