Narodni muzej Crne Gore predstavio je sinoć VR i AR aplikacije koje su urađene u okviru projekta SHELeaders – Life and environment of Women Leaders in Western Balkans History in Virtual Reality (2022–2025) i imaju za cilj da posjetiocima pomoću virtuelne stvarnosti prikažu život, djelovanje, životni prostor i predmete srednjovjekovnih vladarki sa prostora Zapadnog Balkana, među kojima i Izabete, supruge Đurđa Crnojevića.
U aplikaciji, objasnili su iz Narodnog muzeja, našlo se pet vladarki sa današnjih teritorija Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Albanije.
“One se pojavljuju u virtuelnim rekonstrukcijama dvoraca u kojima su živjele i pričaju značajne događaje iz svog života. Кorisnici će imati priliku da virtuelno prošetaju ovim spomenicima kulture i pronađu digitalizovane eksponate iz muzeja sa srodnim zbirkama”, piše u saopštenju.
Rukovodilac Istorijskog muzeja Crne Gore Filip Kuzman objasnio je da se venecijanska plemkinja Izabeta Erico udala za posljednjeg crnogorskog srednjovjekovnog vladara Đurđa Crnojevića, kako bi kroz politički brak, Đurđe Crnojević i dinastija imali potporu Mletačke republike u borbi protiv Osmanskog carstva – nastavak je saopštenja.
“Njen uticaj je veoma značajan zbog uspostavljanja veza između Crne Gore i Mletačke republike, a preko Venecije smo dobili i štampariju, čija replika se može vidjeti u Biljardi. Naša VR aplikacija bazirana je na jednom periodu njenog života, a kroz aplikaciju je moguće vidjeti kako je izgledao manastir, koji se nalazio na Ćipuru i koji je uništen 1692. godine”, kazao je Kuzman.
Koordinatorka projekta i predsjednica udruženja DIGI.BA, dr Selma Rizvić, objasnila je kako je nastala aplikacija.
“Posjetioci muzeja očekuju priče, digitalna iskustva i mi pokušavamo da pomognemo muzejima u tome, da unaprijedimo njihove izložbe sa nečim što nam digitalne tehnologije nude. Projekat je vezan za pet vladarki, koje u okviru digitalnih narativa, u 3D rekontruisanom prostoru izabranih istorijskih mjesta govore o svojim životima i vladavini. Predstavili smo njihove živote i mjesta sa kojih su one vladale putem dvije tehnologije – virtuelna realnost (VR) i uvećana realnost (AR). Prednost virtuelne realnosti je u tome što zaista, putem specijalnih naočara, možete da odete na jedno putovanje u prošlost, da upoznate kraljicu, odnosno glumicu koja glumi Izabetu, ali i ostale kraljice i da prošetate zamkom u kojem je ona živjela”, kazala je dr Rizvić.
Ona je dodala da danas industrija kompjuterskih igara ima veće budžete nego filmska industrija i polako preuzima primat.
“Zašto onda ne bismo iskoristili činjenicu da puno ljudi igra kompjuterske igre i ponudili kvalitetan sadržaj u toj vrsti medija? Mi zapravo pokušavamo da privučemo ljude istoriji kroz medij kompjuterske igre i napravimo jednu edukativnu igru”, naglasila je dr Selma Rizvić.
VR reditelj Bojan Mijatović prisutnima je demonstrirao video-igru, koja omogućava putovanje kroz različite priče vladarki, a kojima korisnik pomaže da riješe zadatke nalaženja izgubljenih predmeta.
Priliku da se oprobaju u novoj aplikaciji, koja će biti dostupna za korišćenje u Narodnom muzeju Crne Gore, dobili su i najmlađi posjetioci.
“Na prezentaciji bio je izložen i kostim Izabete Crnojević koji je dizajniran na osnovu poznatih primjera venecijanske mode iz XV vijeka. Projekat SHELeadersVR – Life and environment of Women Leaders in Western Balkans History in Virtual Reality (2022–2025) sufinansira se iz programa Kreativna Evropa Evropske Unije. Кonzorcijum projekta čine Udruženje DIGI.BA (koordinator), stručnjaci sa Univerziteta u Sarajevu — Elektrotehničkog fakulteta, NoHo iz Irske, Arheološkog instituta Beograda, Narodnog muzeja Crne Gore i Sarajevske škole nauke i tehnologije”, poručuju iz Narodnog muzeja.
Svjedok jednog vremena
Izabeta Crnojević je druga žena gospodara Crne Gore Đurađa Crnojevića – podsjećaju iz Narodnog muzeja.
Rođena je u Mlecima u patricijskoj porodici Erico, a njen otac je bio Antonio, podknez Ferare.
“Tokom njenog boravka u novosnovanoj prijestonici Crne Gore – Cetinju, desio se jedan od najvažnijih kulturnih podviga crnogorske istorije – štampan je Oktoih prvoglasnik. Druga ćirilična knjiga na svijetu a prva kod Južnih Slovena, predstavljala je važan čin u razvoju Crne Gore, opkoljene ratnim prilikama sa Osmanlijama. Drugi važan događaj je pad Crne Gore pod osmansku vlast. Izabeta i Đurađ napuštaju Crnu Goru koju više nikada neće vidjeti. Tom prilikom se u Italiji rastaju, Đurađ odlazi u političku misiju da traži potporu za podizanje ustanka u Crnoj Gori, a Izabeta se vraća svojoj porodici. Uprkost njihovoj razdovjenosti brak je ostao snažan što i svjedoči dio Đurađevog testamenta koji glasi: ‘Poznavajući tvoju ljubav kojom si me uvijek voljela i znajući da možeš lako udariti u plač, nijesam te mogao ražalostiti. Ali sada, pošto sam daleko od tebe, a bog zna kada i gdje ćemo se sastati, pomišljajući na smrtni čas, hoću da napišem ovaj tetamenat svojom rukom za spas grešne duše mene Đurđa, tebe i naše nejake dječice. Desi li se da umrem bez tebe, ni dječice moje pored tebe, hoću da se upravljate po mom testamentu, koji pišem zdrave pameti i tijela…'”, navodi se u saopštenju.
Nažalost, nije poznato kako je izgledala Izabeta.
“Jedini pisani trag koji govori o njenom fizičkom izgledu navodi da je ‘Đurađ stigao preko Zadra, gdje je ostavio stotinu odličnih konja, sa suprugom, našom vlastelinkom, ćerkom Antonija Erica, u Zubenigo, u ulicu Paskvalin. Ta je žena okićena nakitom, odjevena u zlatotkanu odoru. I on je, takođe, neobično lijep i visok čovjek, obučen u haljine izvezane zlatom, na grčki način’. I pored toga što je kratko vrijeme provela u Crnoj Gori ona je bila svjedok jednog vremena koje je tako jako oblikovao crnogorsko društvo da se i danas vidi uticaj kratkotrajne Đurađeve vladavine”, zaključak je saopštenja Narodnog muzeja.