KotorArt Pjaca od filozofa održaće se 5. i 6. avgusta u Kotoru, u prostorijama Kreativnog haba, sa početkom u 21 čas i ugostiće dvije izvanredne ličnosti.
Univerzitetski profesori, naučnici, intelektualci i erudite, prof. dr Đuro Šušnjić i prof. dr Čedomir Čupić razgovaraće na temu kulture i identiteta a prisjetiće se i života, misli i djela velikih mislioca, Ratka Božovića i Don Branka Sbutege.
“Kada je riječ o identitetu, može se govoriti o tri osnovna oblika. Lični identitet podrazumjeva osjećanje identiteta, svijest da se od svih drugih razlikujem u nečemu. Grupni identitet svodi se na identifikaciju sa nekom društvenom grupom. Ako je poistovjećivanje sa grupom potpuno, onda je riječ o asimilaciji. Građanski (zajednički, univerzalni, ljudski) identitet podrazumjeva usvajanje zajedničkih vrijednosti i normi: iznad svih razlika koje nas djele stoje vrijednosti i norme koje nas povezuju! Identitet se moćno ispoljava kada je ugrožen – braniš ga, što znači da imaš određenu sliku o sebi. Promjena razara identitet, identitet odbacuje promjenu”, ističe Đuro Šušnjić, kao uvod u jednu od tema ovogodišnje Pjace od filozofa.
Govoreći o Don Branku Sbutegi, Šušnjić ističe da su misaoni ljudi uvijek postavljali nezgodna pitanja, potpaljivali duhovne vatre, uznemiravali i osporavali vjekovne navike svojih bližnjih, otvarali im oči za viša značenja i vrijednosti. A to ne ide bez otpora i kazne. Uglavnom su bili osuđeni da čame u zapećku, dok prosječni i sebični veličaju sami sebe. Don Branko svjedoči: „Sve je teže, gotovo nemoguće, biti drukčiji.“ On dobro zna da je u mentalitetu balkanskog čovjeka usađena predrasuda prema ličnosti i njenom dostojanstvu, jer se ovdje na svakog ko se razlikuje, gleda kao na krivca. Iz svoga iskustva on zapaža: „Kao da je biti dobronamjeran, istinoljubiv, pravedan, skoro grijeh i zločin.“
Prva noć Pjace od filozofa rezervisana je za temu Kulturu sjećanja kada će ovi istaknuti naučnici i profesori održati predavanja Ratko Božović kao osobena pojava u našoj kulturi i Don Branko Sbutega, svjedok naših zabluda. Druge noći, 6. avgusta, predavači će održati predavanje na temu Identitet i promjena.
“Čini nam veliku čast činjenica da ćemo na KotorArt Pjaci od filozofa ugostiti izuzetne intelektualce, profesore Čedomira Čupića i Đura Šušnjića. Pozivamo sve studente, profesore, akademsku zajednicu Crne Gore i regiona, svu zainteresovanu publiku za teme kulture, identiteta i promjene, da budu u Kotoru 5. i 6. avgusta. Zajedno sa profesorima Šušnjićem i Čupićem ćemo promišljati o ovako značajnim temama za jedno društvo, posebno u izazovnim vremenima u kojima se nalazi, ne samo naš region, već i Evropa i svijet”, istakli su iz PR službe Festivala.
Đuro Šušnjić, diplomirao je u Zagrebu na studijskoj grupi Filozofija i ruski jezik, 1959. godine, a doktotirao na katedri za sociolofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, s temom Pojam zakona u sociologiji, 1965. godine. Za vanrednog profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu izabran je u oktobru 1971. godine. Krajem 1977. godine gubi posao zbog političke nepodobnosti, poslije čega odlazi u Zagreb, gdje radi kao naučni savjetnik Institua za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Za redovnog profesora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru izabran je 1979. godine, a deceniju potom dolazi u Novi, gdje biva izabran ponovo za redovnog profesora. Nedugo potom, 1993. godine, vraća se na Odeljenje za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, gdje ostaje do penzije. Bogato radno iskustvo na brojnim univerzitetima i studijskim nivoima obogatilo je studente idejama kojima se zalaže za univerzalne vrijednosti i dostojanstvo svake ličnosti bilo kog vjerskog, nacionalnog i rasnog pripadanja. Od objavljenih knjiga izdvajaju se: Otpori kritičkom mišljenju, Kritika sociološkog metoda, Ribar ljudskih duša, Cvetovi i tla, Znati i verovati, Dijalog i tolerancija, Religija I i II, Drama razumevanja itd.
Čedomir Čupić, politikolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, široj javnosti biva poznat 2001. godine, kada je postao član, a kasnije i predsjednik Savjeta za borbu protiv korupcije Vlade Republike Srbije. Gimnaziju je završio u Somboru, a Fakultet političkih nauka u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Radio je kao novinar i urednik u redakciji Prvog programa Radio Beograda od 1972. do 1981. godine. Za asistenta-pripravnika na Fakultetu političkih nauka izabran je 1981. godine, a u zvanje redovnog profesora 2002. godine. Jedan je od osnivača Skupštine Alternativne akademske obrazovne mreže, Udruženja profesora istraživača i stalni saradnik Beogradske otvorene škole. Prvi politički angažman mu je bilo članstvo u Savjetu Studentskog pokreta Otpor, od 1998. do 2000. godine, a od 2000. do 2003. godine bio je član Savjeta Narodnog pokreta Otpor i nosilac liste na stranačkim izborima 2003. godine. Autor je osam knjiga, urednik više zbornika i autor preko 150 članaka, eseja i ogleda i preko 250 prikaza knjiga i zbornika iz društvenih nauka i filozofije.