Poslije 17 godina, prvi put od 2007. godine – najveća kredit-rejting agencija S&P je povećala kreditni rejting Crne Gore, sa B na B+. Taj potez, koji se desio za svega 10 mjeseci rada Vlade, će smanjiti kamate koje plaćaju naša država, građani i privreda i učiniće Crnu Goru privlačnijom za ozbiljne investitore, objavio je na društvenoj mreži X premijer Milojko Spajić.
Da Spajić govori neistine, odavno je poznato građanima Crne Gore. Međutim, da iznosi ovako očigledne neistine, to je već postalo zabrinjavajuće po njega, ali i po čitavu naciju s obzirom na funkciju koju pokriva.
Da bi građanima bilo jasnije, Crna Gora je imala kreditni rejting B+ od 2014. godine do marta 2021. godine, kada ga je američka bonitetna agencija Standard and Poor's (S&P) smanjila na B uz stabilan izgled. To je, da podsjetimo, bilo baš u periodu kada je Milojko Spajić bio ministar finansija, čime je našu državu doveo na jedan od najnižih kreditnih rejtinga u regionu.
Kao razlozi smanjenja se navode oslabljena fiskalna i platnobilansna pozicija zemlje i pad BDP od 15.5 odsto. Uz to, navedeno je da je u Crnoj Gori povećano učešće spoljnjeg duga u ukupnom, ukazujući na rastuću međuzavisnost fiskalnih i eksternih neravnoteža.
Prema agenciji S&P, Crna Gora je imala isti rejting kao Bosna i Hercegovina i to je najgora ocjena u regionu jugoistočne Evrope. Albanija je tada imala za jednu stepenicu bolji kreditni rejting od Crne Gore, Sjeverna Makedonija za dvije, a Srbija za četiri stepenice bolju ocjenu.
Radi poređenja, Srbija i danas ima BB+ kreditni rejtnig uz pozitivne izglede.
Da preciziramo – kreditini rejting Crne Gore je bio na ovom nivou 2020. godine. Čim su došli oslobodioci, kreditni rejtnig države je pao na najniže grane. Na to je uticao i period korone, sa padom prihoda od turizma i usporenim investicijama, ali i čuveno Milojkovo tajno i organizovano zaduženje od 750 miliona eura. Ekonomija se nakon perioda korone očekivano oporavljala zbog turizma, ali se kreditni rejtnig nije povećavao jer je država u posljednje četiri godine pod pritiskom nestabilnih vlada, neodrživih javnih finansija, stalnim promjenama poreskih zakona i novim zaduženjima za potrošnju, skoro bez kapitalnih ulaganja. Sve ovo odbija investitore kojima su vladavina prava, stabilnost i predvidiljivost poreskog sistema najvažniji pokazatelji za ulaganja.
Kreditni rejting je najznačajniji ekonomski parametar koji određuje neku državu. Od njega zavise mogućnosti budućih zaduživanja države, visina kamatnih stopa po kojima će se zadužiti, a investitorima je bitan i kod donošenja odluke da li će u neku zemlje investirati. Ne zavise samo državna zaduženja od kreditnog rejtinga, već i zaduženja banaka i kompanija iz te države na međunarodnom tržištu.
Povećanje kreditnog rejtniga je svakako dobra vijest. Ipak ono i dalje nije signal investitorima za ulaganja. Poređenja radi, Bosna i Hercegovina je prošle godine povećala kreditni rejtnig na B+, tako da ozbiljno zaostajemo za našom susjednom državom.
REALNI RAST EKONOMIJE VS PREMIJEROVE BAJKE
Najveći kreditni rejting Crna Gora je imala 2007. godine i to BB+. On je kasnije padao izazvan globalnom ekonomskom krizom 2009. godine, kao i zbog kredita za auto-put, prve dionice Podgorica- Mateševo. Jasno je da su zaduživanja prethodnih vlada bila za ulaganja, dok su vlade posljednje četiri godine uzele skoro dvije milijarde eura kredita za trošenje.
Brojke pokazuju da je u periodu 2006-2019. godina crnogorska ekonomija ostvarila prosječan realni rast od 3,25 odsto. Rast je bio zasnovan na snažnom povećanju investicione potrošnje, koja je doprinijela rastu životnog standarda stanovništva sa 33 odsto (2005) na 50 odsto (2019) EU prosjeka. Ako uzmemo u obzir efekte pandemije u 2020. godini i procijenjeni rast BDP-a u 2021. godini, prosječna stopa realnog ekonomskog rasta BDP Crne Gore u periodu 2006-2023 iznosila je 3 odsto.
Od 2006. godine, Crna Gora je prošla tri ciklusa ekonomskog buma i pada (boom-bust cycle), sa relativno velikim varijacijama u stopama rasta ekonomije. Prvi ciklus ekonomskog buma od 2006. godine zaustavila je globalna finansijska kriza, koja je dovela do realnog smanjenja BDP-a od 5,8 odsto 2009. godine. Drugi ciklus zaustavljen je dužničkom krizom u eurozoni koja se prenijela na Crnu Goru, vodeći do negativnog ekonomskog rasta od 2,7 odsto u 2012. Treći ciklus ekonomskog buma započet je 2015. godine i karakterisala ga je prosječna stopa ekonomskog rasta od 3-4 odsto. Međutim, usljed krize izazvane korona virusom ovaj ciklus završen je najvećim padom BDP-a još od vremena 90-tih u iznosu od 15,3 odsto (2020). Procijenjeni rast BDP u 2021. kao prvoj godini oporavka od krize iznosio je oko 13 odsto, dok je u 2022. i 2023. godini procijenjeni rast BDP iznosi po 6 odsto.
Kada se brojke prevedu, to znači da je period karakterisala zahtjevna priprema i realizacija krupnih investicionih projekata, državnih i privatnih, koje su obuhvatile širok spektar sektora, od energetike, preko turizma, saobraćaja, poljoprivrede… Realizovani su projekti podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, malih hidro elekrana, vjetroparkova, ekološke sanacija i rekonstrukcija termoelektrane Pljevlja i hidroelektrana Perućica i Piva, ubrzanog razvoja priključne i ditributivne mreže, zahvaljujući čemu je Crna Gora ostvarila zapaženi napredak u učešću obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom bilansu i postala čvorište prenosnog sistema. Napredak je evidentan u turizmu sa otvaranjem prvog hotela Aman u Evropi (Aman – Sveti Stefan), Porto Montengrom, Portonovim i otvaranjem prvog hotela One and Only u Evropi, Luštica, Đalovića pećina, Ski rizort Kolašin… Realizacija ovih projekata, doprinijela je transformaciji Crne Gore u jednu od najdinamičnijih i najbrže rastućih turističkih destinacija svijeta. Realizacija Agende turističkih reformi od 2013. godine doprinijela je otvaranju preko 200 novih hotela i stvorila uslove za zapošljavanje preko 15.000 ljudi. Saobraćajna infastruktura je napredovala kroz izgradnju prve dionice auto – puta Bar – Boljare; mrežu regionalnih puteva, pripremi dokumentacije za Jadransko-jonski put… Implementacija ovih projekata ilustruje snažno opredjeljenje za unapređenje transportne mreže.
Kroz ove široko obuhvaćene investicione projekte, kao i projekte u poljoprivredi, Crna Gora je demonstrirala svoju posvećenost razvoju održive ekonomije, promovišući napredak u energetici, turizmu, infrastrukturi i poljoprivredi, čime je ojačala svoju poziciju na međunarodnom planu i ostvarila ekonomski rast. Nažalost, sve je stalo od 2020. godine. Neistine, populizam, nerealna obećanja zatrpavaju građane koji sve lošije žive, a projekti su ili stopirani ili su investitori otjerani. Zato premijer i mora da govori neistine, jer istina bi značila politički nestanak PES-a.
L.P.Đ.
Neka što diletant Spajić laže i sebe i svakoga,nego onome nesrećnom Novici Vukoviću potpuno “ispra mozak”još najgore onaj bivši policijski pacov-špijun Laković se toliko “naljuti”na Srbina Milatovića po pitanju B + tj.o zaduživanju sramotnog Spajića što nije “rekao lijepu riječ”,a tek Nedovićka Patika “golo poštenje”ka donje gaće.