Povećanje minimalne i prosječne zarade i posljedično tome povećanje penzija samo je jedna od desetine mjera planiranih Fiskalnom strategijom. Sve mjere su usmjerene na povećanje standarda građana, ali i unapređenje poslovnog ambijenta i konkurentnosti privrede, navodi Ministarstvo finansija.
“Poreska reforma koja podrazumijeva smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, koja će koštati 180 – 200 miliona eura – apsolutno je održiva i fiskalno neutralna jer će se finansirati iz niza kontramjera predviđenih Fiskalnom strategijom, koje će omogućiti rast prihoda koji u konzervativnom scenariju iznose 240 miliona eura. Dakle, značajno više od neophodnog za finansiranje ove reforme, što znači da nema „rupe“ u Fondu PIO već je obezbijeđeno stabilno finansiranje. Ujedno, Fiskalna strategija ne predviđa povećanje opštih stopa: PDV-a, poreza na dohodak, poreza na dobit i sl”, ističe Ministarstvo finansija.
Vodeći se opreznim pristupom pri planiranju prihoda u srednjoročnom okviru, kod kompenzacionih mjera Ministarstvo finansija, kako su naveli, nije kalkulisalo prihode od legalizacije nelegalno izgrađenih objekata, oduzimanja nelegalno stečene imovine i slično, a što se očekuje.
“Dvije minimalne zarade od 600 eura i 800 eura (prosječno 700 eura), u zavisnosti od stručne spreme zaposlenog, rezultat su zahtjeva reprezentativnih predstavnika poslodavaca u okviru obaveznog socijalnog dijaloga koji je vođen na temu ove reforme. Time se došlo do optimalnog modela koji omogućava rast zarada svih zaposlenih, a ne samo zaposlenih u javnom sektoru, čemu smo imali prilike da svjedočimo”, ističe Ministarstvo finansija.
Ova reforma je, dodaje, zbog toga inkluzivna i pozitivna – za zaposlene i penzionere, kao i za poslodavce, uz očuvanje pune makroekonomske i fiskalne stabilnosti.
U dijelu izrečenih sumnji na račun finansiranja penzionog sistema još jednom, radi građana napominju da povećanje minimalne i prosječne zarade i penzije ne zahtijeva reformu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja niti uvođenje drugog penzionog stuba.
“Sve penzije, kao i do sada finansiraće se isključivo preko Fonda PIO. Do smanjenja penzija neće doći već do njihovog povećanja i to isključivo zahvaljujući projektovanom rastu prosječne zarade”, ističe Ministarstvo finansija.
Sve reforme predviđene Fiskalnom strategijom za period 2024 – 2027. fiskalno su održive, čemu svjedoči suficit tekuće budžetske potrošnje projektovan u periodu 2024 – 2027. godine.
“To znači da se zadovoljava „zlatno pravilo“ da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, a Crna Gora postaje država sa najmanjim troškovima na rad u Evropi”, navodi Ministarstvo finansija.
Stabilnost javnih finansija prioritet je Ministarstva finansija, što, navode u ovom resoru, dokazuju i ostvareni rezultati u ovoj godini.
“Suficit budžeta za od januara do kraja juna. Prihodi budžeta veći od planiranih u periodu januar – jun 2023. za 78 miliona eura. Nema zaduženja za ovu reformu kao što nije bilo ni pri povećanju minimalne penzije u januru ove godine. Pozajmice će biti korišćene isključivo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata. Zabilježena realna stopa rasta BDP-a u prvom kvartalu od 4,4 odsto jedna je od najvećih u Evropi. Najniža stopa nezaposlenosti do sada od 11,9 odsto”, navodi Ministarstvo finansija.