Generativni model kompanije “OpenAI”, četbot GPT-4 za generisanje samo 100 riječi troši istu količinu vode koja je potrebna jednom čovjeku da utoli žeđ tokom 24 sata – tri flaše vode. Poguban uticaj vještačke inteligencije na prirodnu sredinu stiže i iz pravca energetike, jer samo uz ogromnu količinu struje je moguć razvoj modela zasnovanih na vještačkoj inteligenciji (VI).
Kompanija “OpenAI” napravila je značajan napredak u oblasti razvoja vještačke inteligencije od novembra 2022. godine kada je predstavljen četbot ChatGPT-3.
Iako se oko ovog jezičkog modela zasnovanog na VI podiglo mnogo prašine zbog njegovog navodnog potencijala da preoblikuje svaki aspekt naših života, on je razotkrio nekoliko kritičnih problema, uključujući halucinaciju, to jest generisanje pogrešnih odgovora na pitanja i zahtjeve korisnika. Međutim, četbotovi su znatno poboljšani, a primjedbi na pogrešne odgovore sve je manje.
Kršenje autorskih prava i dalje predstavlja ogroman problem koji sprečava modele zasnovane na VI da se pokažu u punom sjaju.
Ipak, i dalje postoji siva zona, jer zakoni o autorskim pravima ne zabranjuju kategorički korišćenje sadržaja zaštićenog autorskim pravima za treniranje modela vještačke inteligencije.
Osim toga, polako počinju da se nadvijaju tamni oblaci nad razvojem vještačke inteligencije, jer nova istraživanja Univerziteta u Kaliforniji ukazuju na to da „četvorka“, to jest model ChatGPT-4, za generisanje 100 riječi troši do tri boce vode.
Prošle godine govorilo se o tome da „Majkrosoftov“ četbot Kopajlot i ChatGPT po jednom upitu troše bocu vode za hlađenje, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa lokalnim zalihama vode.
Ove ne baš tako sjajne vijesti stižu usred sve veće potražnje za električnom energijom kako bi se olakšali razvoj i napredak vještačke inteligencije.
Na razvoj vještačke inteligencije, dva tehnološka giganta, kompanije „Gugl“ i „Majkrosoft“, troše više energije nego 100 zemalja zajedno.
Prema rezultatima studije Univerziteta u Kaliforniji, količina vode koja se troši za generisanje odgovora generativnih modela na upite korisnika zavisi od stanja i blizine centra za skladištenje podataka.
Kada su u pitanju američke savezne države, Teksas prijavljuje najnižu potrošnju vode, procjenjenu na 235 mililitara na svakih 100 riječi. S druge strane, Vašington troši najveću količinu vode, to jest 1.408 mililitara na svakih 100 riječi koje generiše vještačka inteligencija.
Voda za hlađenje nije jedini problem VI
U jednom izvještaju, objavljenom prošle godine, autori tvrde da “OpenAI” troši do 700.000 američkih dolara dnevno samo da bi ChatGPT nastavio da radi.
Iako rad na razvoju vještačke inteligencije predstavlja osnovu svake velike tehnološke korporacije, on zahtijeva ogromne resurse i ulaganja.
Investitori su zabrinuti zbog velikih ulaganja u tehnologiju, ali izgleda da je još uvijek nemoguće uspostaviti jasan put ka profitabilnosti u ovoj kategoriji.
Kompanija “OpenAI” nedavno je bila na ivici bankrota. Sa projekcijama oko pet milijardi dolara gubitaka, firmi Sema Altmana predviđali su kraj u roku od 12 mjeseci. Međutim, zahvaljujući još jednoj finansijskoj injekciji od strane „Majkrosofta“, „Epla“ i „Envidije“ (NVIDIA), ChatGPT bi mogao da dobije produžetak života. Ukupna tržišna kapitalizacija nakon toga preći će 150 milijardi dolara.
Još jedan problem sa kojim se suočava razvoj vještačke inteligencije je isporuka čipova, jer „Envidija“ ne uspijeva da zadovolji potražnju.
„Majkrosoft“ i “OpenAI” navodno su uložili do 100 milijardi dolara u novi projekat pod nazivom „Stargejt“ (Stargate) kako bi se oslobodili prevelike zavisnosti od najprofitabilnijeg svjetskog proizvođača čipova za potrebe VI.
Takođe, „Majkrosoft“ se nedavno udružio sa kompanijom „Blek rok“ (BlackRock), međunarodnom korporacijom za upravljanje investicijama, da bi prikupio 100 milijardi dolara i tako obezbijedio dovoljno energije i proširio kapacitet centara za skladištenje podataka za svoje ambiciozne snove o vještačkoj inteligenciji.
Osim toga, Ilon Mask smatra da je svijet na ivici najvećeg tehnološkog proboja kada je u pitanju vještačka inteligencija, ali predviđa da neće biti dovoljno struje da napaja takav njen napredak do 2025. godine.