Ekstremne suše, vjetar a sada i obilne padavine veliku štetu nanose poljoprivrednicima, koji se nadaju da će Crna Gora izbjeći najveći udar ciklona Boris. U protivnom, kažu, džabe su radili. Klimatske promjene svakako godinama negativno utiču na njih, što mora biti apel za nadležne. Ministarstvo poljoprivrede razmišlja o novim biljkama koje će biti otpornije.
Uticaj klimatskih promjena otežava poljoprivrednu proizvodnju. Godina je bila zahtjevna za Zorana Vukovića iz Zete i Ivicu Bokovca iz Crmnice.
“Daleko najgora godina za proizvođače paradajza, a mislim i za proizvođače krompira, kupusa, lubenice…”, kaže Vuković.
“Evo kao što vidite i kukuruz je pretrpio ogromnu sušu i mnogo su manji prinosi”, ističe Bokovac.
Rastu temperature ali i troškovi proizvodnje i zaštite bilja.
“Tu su najveći troškovi, lutamo u to prskanje i zaštitu biljaka, nemamo adekvatnu laboratoriju, nemamo adekvatne ljude da dođu na teren da posjete, da kažu sa kojim sredstvom da zaštitimo, koja je bolest biljke, pođeš u poljoprivrednu apoteku i natrpa ti u kesu za svaku bolest”, navodi Vuković.
Prema riječima Ivice Bokovca, ne samo da trošite novac nego i ne možete da zaštitite biljku.
Da Crna Gora pripada regionu Evrope koji je najpodložniji uticajima klimatskih promjena kazali su Ivana Vojinović iz Centra za klimatske promjene i Miroslav Cimbaljević iz Ministarstva poljoprivrede.
“Usljed globalnog zagrijavanja došlo je do ranijeg zagrijavanja zemljišta što je uticalo na ranije cvjetanje. Poremećaj ciklusa zahtijeva prilagođavanje, nemamo oštru podjelu godišnjih doba, prelazak na nove sorte, povećano navodnjavanje oskudnost vode, adekvatno upravljanje kvalitetom vode”, kaže Vojinović.
“To se ogleda u tome da neke sorte biljne vrste postaje neotporne i negdje u zadnjem periodu se teži da se formiraju nove vrste koje će biti otpornije i koje će imati adekvatne prinose, radimo na poboljšavanju voćnih vrsta”, navodi Cimbaljević.
Pored suše i vjetar kakav ne pamte u Crmnici desetkuje rod.
“Četiri hektara kukuruza su ravna sa zemljom, nema mašine koja to može da izvadi iz zemlje, znate koja je to šteta, to je šteta od nekih 15 hiljada eura. To je za dan bilo, za sat je to bilo”, kaže Bokovac.
Iako su izazovi veliki poljoprivrednici, ne odustaju – na kraju priče, više od klimatskih promjena brinu ih plasman i cijena proizvoda.
“Kad bi imali tržište mi bi imali i proizvodnju i poljoprivrednika, a ovako plašim se da se poljoprivreda gasi”, zaključuje Vuković.