Apelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda kojom je optuženi Miloš Ostojić proglašen krivim zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.
Prema navodima potvrđene presude kojim je Ostojić osuđen na pola godine kućnog zatvora, tokom suđenja dokazano je da je okrivljeni podsticao na mržnju prema Bošnjacima govoreći između ostalog da su “prevrtljivci, slinavi konvertiti, nacionalistički ispljuvci koji se kriju iza lažne vjere islam, te da nemaju nikakvog ponosa i dostojanstva.” Sud nije prihvatio odbranu Ostojića da su njegove objave na društvenim mrežama bile usmjerene protiv islamskih fanatika. Sud je cijenio i nalaz vještaka psihijatrijske struke gdje se navodi da je Ostojić bio bitno smanjene uračunljivosti pod uticajem paranoidnih ideja sa religijskim sadržajem.
“Protiv prvostepene presude žalbu je izjavilo Više državno tužilaštvo u Podgorici sa predlogom da se presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje i branilac optuženog, koji je predložio da se prvostepena presuda preinači ili ukine. Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore žalbe su neosnovane. U presudi se navodi da je prvostepeni sud u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne za pravilnu ocjenu postojanja djela i krivice optuženog”, navode iz Apelacionog suda.
Navedeno je da po ocjeni prvostepenog suda, što prihvata i drugostepeni sud, izražavanje optuženog koji je na javno dostupnim profilima društvenih mreža, podsticao na mržnju prema pripadnicima islamske religije i prema narodu bošnjačke nacionalne pripadnosti, neodređen broj lica, ne može biti zaštićeno pravom na slobodu izražavanja, jer samo pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno pravo i podliježe ograničenjima iz člana 10 stav 2 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 47 stav 2 Ustava Crne Gore.
“Ocijenjeno je da je u konkretnom slučaju miješanje države kroz izricanje krivične sankcije bilo predviđeno zakonom, preduzeto u cilju ostvarenja legitimnog cilja i neophodno u demokratskom društvu kako bi se spriječilo javno podsticanje drugih na mržnju neodređenog broja lica”, saopšteno je iz Apelacionog suda.