Porfirije: Nadam se da Vaseljenska patrijaršija neće dodijeliti autokefaliju Crkvi u Crnoj Gori

Priredio: Vladimir Jovanović

Porfirije Perić u prvome intervju u svojstvu patrijarha SPC je saopštio da će nastaviti kurs podrške Ruskoj crkvi, koja je stupila u raskol s Vaseljenskom patrijaršijom, kao i da se protivi dodjeljivanju autokefalije za crkve u Crnoj Gori i Makedoniji:

„Smatramo da u ovom trenutku, kada je riječ o postupcima Carigradske patrijaršije u Ukrajini, to nije u skladu s predanjem Crkve. I u tom smislu, ako hoćete, možemo reći da smo na strani Ruske crkve. Zapravo, mi smo na strani poretka i na strani kanona. I tu je, zapravo, Ruska crkva obespravljena”, kazao je Porfirije za državnu Radio-televiziju Srbije (RTS).

Na primjeru Pravoslavne crkve Ukrajine, koja je početkom 2019. dobila tomos o autokefaliji od Vaseljenske patrijaršije, presedan je napravljen, tvrdi voditeljka RTS-a, upitavši Porfirija:

„Imate li bojazni, da bi, poslije Kijeva, mogla da se dodijeli autokefalnost drugim crkvama koje to zatraže – Makedonskoj ili Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi?”

„Nijesam prorok”, rekao je Porfirije, „ali nekako se nadam da zaista do sličnih postupaka, koje smo već viđeli kad je riječ o postupku u Ukrajini, neće doći. Očigledno je da je to izazvalo velike potrese u odnosima između pomjesnih crkava i da će to biti lekcija koja će otrijezniti sve. Naravno, kad se pojave problemi, moramo razgovarati i ostaviti, ne vremenu našem, nego vremenu Božijem, da se uspostavi poredak”.

Ukrajinska vjerska analitičarka Tatjana Derkač piše:

„Pročitala sam intervju s novim patrijarhom srpskim Porfirijem. Poenta je: Mi smo u principu ne protiv autokefalnosti Ukrajinske crkve, ali smo uvijek na strani kanona. Standardan odgovor iz TV sapunica: ‘Mi smo za sve dobro i protiv svega lošega’. Ali to nije dovoljno”.

„Ove ili slične izjave se kao bumerang mogu vratiti onima koji su ih poslali”, tvrdi Derkač.

Makedonski portal „Religija” navodi:

„Analizirajući Porfirijeve stavove o makedonskom crkvenom pitanju i ulozi Vaseljenske patrijaršije, za koju tvrdi da podriva jedinstvo pravoslavlja i otvoreno podržava Rusku crkvu u slučaju Ukrajine, lako je zaključiti da SPC i novi patrijarh nema želje da riješi problem, već im je naprotiv u interesu da to pitanje održi što je duže moguće, nadajući se da vrijeme djeluje u korist SPC”.

„Vaseljenska patrijaršija je pokrenula pitanje Makedonske crkve, ono je na stolu, ali je posljednjih mjeseci čekala izbor novoga patrijarha. Sada je sve jasnije”, navodi „Religija”.

SPC je tomos o autokefaliji od Vaseljenske patrijaršije dobila 1922, a u njemu je napisano da kanonska jurisdikcij SPC obuhvata teritorije sada nepostojeće Kraljevine SHS, uključujući Crnu Goru i Makedoniju.

U tomosu iz 1922. na dva se mjesta pominje autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva tj. njezino „ujedinjenje” u SPC.

Kanonski poredak Istočno-pravoslavne Crkve propisuje da se crkvene administrativno-upravne granice neke pomjesne crkve moraju poklapati s državnim granicama.

Vaseljenska patrijaršija, prihvatajući početkom 2020. godine da razmatra crkveno pitanje u Makedoniji – kroz apelaciju („žalbeni postupak”, ili ekliton – ἐκκλήτου) za makedonski klir – započela je opovrgavanje ili reviziju svoga tomosa za SPC iz 1922. godine.