MITROPOLIT BORIS: Nema podjela ni raskola u CPC, Crnoj Gori će Crkva Srbije morati da vrati cjelokupno sakralno blago koje je uzurpirala

Nedavno je na Dvorskom trgu na Cetinju održan Opštecrnogorski zbor na kojem je episkop ostroško-nikšićki Boris Bojović izabran za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve (CPC). Na tom zboru donesena je odluka i o tome da se trenutni poglavar Mihailo povuče u mirovinu, ali i da se obnovitelj CPC-a Antonije Abramović kanonizira te proglasi kao Sveti Antonije mitropolit crnogorski.

Međutim, protiv odluke Opštecrnogorskog zbora bio je sam (umirovljeni) mitropolit Mihailo, koji je naveo da je smijenjen na „uličnom mitingu“ te da se ne može novi poglavar CPC-a birati pored živog trenutnog poglavara. Problemi u CPC-u, može se reći s pravom, uzburkali su duhove unutar same Crne Gore, ali i regije. Zna se da je ova vjerska organizacija, barem kada je riječ o Bosni i Hercegovini, uvijek priznavala međunarodne presude u vezi s genocidom u Srebrenici, podržavala je borbu Fate Orlović da se iz njene avlije ukloni nelegalno sagrađeni objekat Srpske pravoslavne crkve (SPC), a čvrsto je stajala i na poziciji borbe protiv nacionalizma. Pošto ovakva CPC, jasno je, ne odgovara Beogradu, bilo je logično zapitati se da li je u trenutna dešavanja „upleo prste“ i zvanični Beograd, posebno nakon što su se čule optužbe da u ovoj vjerskoj instituciji postoje struje povezane s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA).

O procesu izbora na dužnost mitropolita upravo smo razgovarali s Borisom Bojovićem, o sporu s mitropolitom Mihailom, njegovim planovima koji nisu nimalo skromni, a također smo se dotakli i toga kakav će biti odnos institucije na čijem se čelu našao prema našoj državi, navodi se u intervjuu mitropolita Borisa za ’’Stav’’ sa kojim je razgovarao Mirza Abaz.

STAV: Možete li nam opisati kako je i zašto došlo do promjene na čelu CPC-a? Mitropolit Mihailo dugogodišnji je čelnik i sigurno da je iznenadila informacija da on nakon tri decenije više nije vođa ove vjerske zajednice.

MITROPOLIT BORIS: U Crkvi, kao i u svim drugim stranama života, promjene čine prirodni slijed događaja. Na zahtjev sveštenstva i crkvenih odbora – da bi se prevazišla blokada same institucije Crkve, koja je već dugo trajala – formiran je Odbor za očuvanje CPC-a. U njegov sastav su ušli sveštenici iz svih episkopija, crkveni odbori i istaknuti vjernici. Članovi Odbora za očuvanje CPC-a su izabrali uvaženog prof. dr. Milenka A. Perovića za predsjednika Odbora. Odbor je organizirao Opštecrnogorski zbor na Cetinju. To je tradicionalna institucija crnogorskog običajnog prava. Vijekovima je u historiji naše države i Crkve taj zbor bio institut neposredne demokratije. Kao tradicionalni najviši organ neposredne narodne vlasti, on je donosio najvažnije odluke u državnim, narodnim i crkvenim stvarima.

Opštecrnogorski zbor je na Cetinju 3. septembra 2023. godine donio nekoliko izuzetno važnih odluka. Prvo, umirovio je mitropolita Mihaila i dodijelio mu zvanje umirovljenog mitropolita crnogorskog. Odredio mu je i mjesečna primanja u visini dvije prosječne penzije u Crnoj Gori i ostavio mu na korištenje stambeni prostor koji je i do sada koristio u Vladičanskom domu na Cetinju. Drugo, na upražnjeni tron poglavara CPC-a Opštecrnogorski zbor izabrao je novog mitropolita Borisa Bojovića. Treće, Opštecrnogorski zbor je prvog mitropolita CPC-a Antonija Abramovića kanonizirao za svetitelja kao Svetog Antonija mitropolita crnogorskog.

STAV: Da li je nesporna legitimnost odluka Opštecrnogorskog zbora?

MITROPOLIT BORIS: Odluke Zbora su legitimne u najvišoj mogućoj mjeri. Naime, u novijoj historiji CPC-a održana su četiri Opštecrnogorska zbora. Prvi je održan na Lučindan 31. oktobra 1993. godine. Na njemu je obnovljena CPC i izabran za poglavara sveti mitropolit Antonije Abramović. Drugi Zbor održan je također na Lučindan 31. oktobra 1998. godine. Na njemu je za mitropolita izabran episkop Mihailo Dedeić. Treći Opštecrnogorski zbor održan je 4. jula 2014. godine. Na njemu je rezolucijom CPC traženo da država Crna Gora poništi odluke nelegalne Podgoričke skupštine. Tražen je povratak sakralnih objekata u vlasništvu Crne Gore i otvaranje pravoslavnih sakralnih objekata za sve vjernike te vjeroispovijesti. Na tragu te čvrste legitimnosti održan je četvrti Opštecrnogorski zbor 3. septembra 2023. godine.

STAV: Ono zbog čega su svi dobronamjernici u regiji tužni jeste to da je došlo do svojevrsnih prijepora u jednoj od najznačajnijih vjerskih organizacija u ovom dijelu Evrope – CPC, koji ne samo da ima istaknutu vjersku već i društveno-političku ulogu. Iskreno govoreći, koliko su trenutna dešavanja u CPC-u loša za samu CPC te sve one koji se osjećaju Crnogorcima?

MITROPOLIT BORIS: Nije bilo neuobičajeno u historiji da su mnogi – radi svojih ciljeva – željeli uspostavljati kontrolu nad crkvama i vjerskim zajednicama. Mnogima smeta što je i u CPC došlo do promjena i što su one provedene na legitimni tradicionalni način. Uvjereni smo da će te promjene biti nabolje. S visokim poštovanjem, sveštenstvo i vjernici CPC zahvalili su umirovljenom mitropolitu za sve dobro što je učinio za Crkvu, s uvjerenjem da je on zaslužio mirovinu ne samo zbog truda koji je uložio u njen razvoj, nego i zbog odmakle životne dobi od 86 godina. Nažalost, neki necrkveni elementi potonjih godina uspjeli su okružiti mitropolita Mihaila i staviti ga u položaj taoca njihovih necrkvenih interesa. Njihov rad je bio više nego vidljivo štetan po Crnogorsku crkvu, ali i državu Crnu Goru!

STAV: Ključno pitanje – da li su aktuelna dešavanja u CPC-u zapravo jedan prirodni demokratski proces u jednoj ozbiljnoj vjerskoj organizaciji ili su na sva zbivanja imali utjecaja i vanjski faktori poput, recimo, vjersko-političkih grupa iz susjedne Srbije?

MITROPOLIT BORIS: Već smo kazali, ovi događaji u CPC izraz su volje naroda i sveštenstva. Oni su na tradicionalni i kanonski način umirovili rad starog mitropolita i izabrali novog poglavara Crkve. Istina, godinama se sveštenstvo i vjernici CPC bore da zaštite Crkvu od utjecaja i napada sa strane. Prvenstveno mislimo na političko-crkvene strukture koje djeluju protiv nas iz Beograda i Moskve. Ove strukture su preko civila koji su okruživali mitropolita Mihaila pokušale da spriječe moju posjetu SAD-u. Tada sam primljen na visokom nivou u State Departmentu, Senatu i Kongresu, gdje sam imao devet sastanaka. Među njima je najznačajniji onaj sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Zapadni Balkan Gabrielom Escobarom. To je prva zvanična posjeta predstavnika pravoslavnih Crnogoraca State Departmentu, Senatu i Kongresu. Od tada počinju ogromni problemi i žestok napad na moj rad.

STAV: Na sada bivšeg mitropolita Mihaila javnost u BiH gleda s posebnim uvažavanjem, ali isto tako i na Vas, koji ste gotovo uvijek bili u njegovoj pratnji kada su organizirane posjete našoj državi. CPC od samog starta priznaje presude međunarodnih sudova u vezi s genocidom u Srebrenici, od početka ste podržavali borbu Fate Orlović da se iz njenog dvorišta u Konjević-Polju ukloni nelegalno sagrađena pravoslavna crkva, a i veliki ste protivnici nacionalističkih politika. Iz naše perspektive, rađene su odlične stvari. Koje su bile najveće zamjerke djelovanju mitropolita Mihaila i, u konačnici, zašto se ne želi povući?

MITROPOLIT BORIS: Stav CPC-a o svim ovim pitanjima ostaje nepromijenjen. Uvijek ćemo dolaziti da izrazimo – zajedno s vama – najdublji pijetet i saosjećanje s žrtvama Genocida u Srebrenici. Najodlučnije ćemo i dalje osuđivati sve zločine počinjene na prostorima BiH i bivše Jugoslavije. Uvijek ćemo biti protiv svih nacionalizama i za poštovanje ljudskih prava. Zamjerke koje čujemo od naroda su da se za 25 godina uradilo jako malo na institucionalnom jačanju Crnogorske crkve. Malo je učinjeno na povećavanju broja sveštenika. Nisu građeni novi vjerski objekti da bi se vjernici imali gdje okupljati. Premalo se obraćala pažnja na vjerska, a previše na politička pitanja. Nije se dovoljno radilo s dijasporom ni s mladima. Pravili su se ugovori s „ruskom katakobskom crkvom“, čiji čelnici podržavaju režim u Rusiji. Dozvolilo se vladici Simeonu (Helmutu Minihoferu), inače Austrijancu koji živi u Beču, da raznim intrigama i zavjerama razbija jedinstvo CPC-a, sve u želji da on dođe na čelo Crkve.

STAV: S obzirom na to da se dio ljudi svrstao na stranu umirovljenog Mitropolita Mihaila, a drugi na Vašu, je li pregrubo reći da je došlo do svojevrsnog raskola u CPC-u i među vjernicima i među klerom?

MITROPOLIT BORIS: Ne može se reći da je došlo do raskola. Svi mi pripadamo CPC-u. Činjenica je da 95 posto vjernika podržava odluke Opštecrnogorskog zbora! Pojedine osobe koje su bile oko mitropolita Mihaila pokušavaju da zamagle tu činjenicu i da dezinformiraju javnost lažnim pričama o „dubokim podjelama“ u CPC-u. Nema podjela ni raskola. Naprotiv, vjerujem da je Opštecrnogorski zbor dao novu energiju za budući kvalitetni rad u Crkvi!

STAV: Pošto ste i dalje osporavani od jednog dijela vjerske zajednice kojoj pripadate, kako će se završiti čitava priča? Koja je sudbina umirovljenog mitropolita Mihaila u CPC-u, a koja je Vaša?

MITROPOLIT BORIS: Mi vjerujemo u promisao Božiju, a ne u sudbinu! Naš umirovljeni mitropolit Mihailo sa svim počastima ostaje u Crnogorskoj crkvi. Uvijek je dobrodošao na svim bogosluženjima i aktivnostima u CPC-u. Zajedno sa sveštenstvom i vjernicima nastavljamo razvoj naše crkve.

STAV: Kada govorimo o onome čemu će stremiti CPC pod Vašim vodstvom u periodu koji slijedi, možete li istaći neke ključne stvari na kojima ćete insistirati?

MITROPOLIT BORIS: S dosadašnjim crkvenim opštinama, odborima i organima episkopija, u saradnji sa sveštenstvom formirat ćemo Mitropolitski savjet i Mitropolitski upravni odbor. S vladikama i sveštenstvom ćemo obnoviti rad Svetog Sinoda i donijeti sve odluke koje će CPC vrlo brzo izvesti iz ove krize. Formirat ćemo pravni tim od uglednih pravnika. Oni će pokrenuti postupke protiv institucija i pojedinaca zbog otimanja crnogorskih crkava i manastira. Zajedno s organizacijama koje već to rade, pokrenut ćemo postupak za vraćanje vlasništva državi Crnoj Gori sakralnih objekata i grobalja. Pravni tim će na svako kršenje vjerskih i ljudskih prava pravoslavnih Crnogoraca adekvatno reagirati, kao i pregovarati s državom Crnom Gorom. Pokrenut ćemo registraciju parohija CPC-a u svim državama gdje postoji crnogorska dijaspora i tamo gdje nisu registrirane. Formirat ćemo tim od uglednih Crnogoraca u domovini i dijaspori, iz reda poznatih stručnjaka iz oblasti diplomatije i međunarodnih odnosa, koji treba da pomogne nadleštvu za vanjske crkvene poslove CPC-a. On će držati korisne kontakte i saradnju s predstavnicima ambasada i međunarodnih organizacija i pripremati sve aktivnosti oko sastanaka predstavnika CPC-a i diplomatskog kora, međunarodnih organizacija i predstavnika dijaspore. Formirat ćemo i poseban tim za saradnju s predstavnicima crkava i vjerskih zajednica, kao i komisiju za pregovore s predstavnicima Vaseljenske patrijaršije. Obavezno ćemo pokrenuti proceduru za prijem CPC-a u međunarodne organizacije crkava, kao što su Evropski savez crkava i Svjetski savez crkava. Treba formirati nadleštvo za finansije. Ono će pripremati godišnje planove budžeta za mitropoliju i sve episkopije. Ubuduće, sve episkopije, manastiri i crkvene opštine će samostalno organizirati svoje finansijsko djelovanje po Ustavu CPC-a. Organizirat ćemo da se daje mjesečna donacija svih koji žele da pomognu CPC-u, kako u Crnoj Gori, tako i u dijaspori. Transparentno, na veb-stranici, objavljivat ćemo izvještaje o donacijama, prihodima i rashodima u cijeloj CPC. Treba odrediti i obezbijediti sveštenstvu visinu plate u iznosu jedne prosječne zarade u Crnoj Gori te prijaviti sveštenike po Zakonu o radu. Pored priloga i donacija za sve ovo je potrebno uvećati imovinu crkve koja bi davala prihode. Registracijom parohije u raznim državama stekli bi se uslovi za pomoć tih država CPC-u, i pokrenuti djelatnosti koje bi uvećavale prihode CPC-a. Potrebno je u svim gradovima i opštinama u Crnoj Gori – gdje ih do sada nije bilo – formirati Crkvene opštine i odbore i organizirati da se postavi sveštenik. Obavezno ćemo uložiti sve napore da se u svakom mjestu gdje za to postoji potreba izgradi crkva ili parohijski dom, poštujući tradicionalni stil izgradnje.

STAV: Kakve još planove imate?

MITROPOLIT BORIS: S najvećom pažnjom, stvarat ćemo uslove za školovanje svešteničkih kadrova u inostranstvu. Vremenom ćemo formirati duhovnu akademiju, uz obavezno stipendiranje bogoslova i teologa. Formirat ćemo nedjeljne škole pri parohijama za katihizis djece i omladine. Postoji velika potreba da se unaprijedi monaški život u CPC-u, a time i izgradi nekoliko manastira gdje bi se spremali monaški kadrovi da preuzmu manastire koji su sada pod okupacijom Crkve Srbije. Formirat ćemo Monašku školu. Obrazovat ćemo tim za prezentaciju i predstavljanje CPC-a na internetu i društvenim mrežama, kao i službu za odnose s javnošću. Planiramo pristupanje prijevodu i štampanju Svetog pisma, bogoslužbenih knjiga i knjiga za katihizis na crnogorskom jeziku, kao i svih ostalih knjiga duhovno-crkvenog karaktera. Modernizirat ćemo izdavačku djelatnost i osavremeniti list Lučindan. Organizirat ćemo karitativni i milosrdno-humanitarni rad u svim mogućim formama, povezujući se s međunarodnim organizacijama. Pristupit ćemo formiranju crkvenog hora i obezbijediti uslove za njegovo funkcioniranje i razvitak. Za realizaciju svega ovoga potrebno je sa svih strana Crne Gore i dijaspore pozvati sve iskrene i stručne ljude i napraviti jednu vrstu društvenog pokreta koji će pomoći Crnogorskoj crkvi da bude najvažnija duhovna institucija crnogorskog pravoslavnog naroda kao što je kroz historiju i bila.

STAV: Kakav ćete imati odnos sa SPC-om?

MITROPOLIT BORIS: Dok Crkva Srbije ne prestane djelovati asimilatorski, nacionalistički i ne vrati se iz grijeha etnofiletizma na hrišćanska načela, nemamo o čemu razgovarati. Crnoj Gori će ona morati vratiti cjelokupno pravoslavno sakralno blago koje je uzurpirala!

STAV: Šta će se desiti s imovinom CPC-u Crnoj Gori, koju uveliko svojata SPC? To je dugogodišnji problem koji, kako svjedočimo, do danas nije riješen.

MITROPOLIT BORIS: Crkvena imovina u Crnoj Gori je oduvijek pripadala knjaževini, tj. kraljevini Crnoj Gori kao opće dobro, podignuto zalaganjem sela, plemena, naroda i vladara u sljedećem periodu mora biti vraćena u državno vlasništvo!

STAV: Ako se ne varamo, kanonski CPC ne priznaje nijedna pravoslavna crkva osim dugogodišnje podrške Kijevske patrijaršije, koja je 2018. odlukom Carigradske patrijaršije postala autokefalna. Da li je ikako moguće utjecati na promjenu ovog statusa?

MITROPOLIT BORIS: Crnogorska crkva je bila autokefalna stotinama godina, tj. od 1485. do 1920. godine. Duboko sam uvjeren da će autokefalnost koju je obnovila 1993. godine vremenom biti priznata u pravoslavnom svijetu. Stoga ćemo uraditi sve da što prije na ovu temu otpočnemo pregovore s Carigradskom patrijaršijom, majkom crkvom.

STAV: U Crnoj Gori je došlo i do krupnih političkih promjena nakon više decenija. Pošto se nerijetko sama politika miješala u Vaš rad, nemoguće je ne pitati Vas kako Vi ocjenjujete ove promjene? Svjesni ste da i dalje dosta ljudi – kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama okruženja – gleda na aktuelnu vlast kao na marionetski režim zvaničnog Beograda, iako se, ako govorimo o samom državnom vrhu, predsjednik Jakov Milatović drži poprilično umjerene retorike.

MITROPOLIT BORIS: Poziv Crkve nije u tome da se miješa u politička pitanja. U tom pogledu, CPC stoji na stanovištu modernog sekularizacijskog principa. Ipak, sveštenstvo i vjernici CPC-a duboko su odani ideji suverene i nezavisne države Crne Gore!

STAV: Kako danas žive vjernici CPC? Je li teško u ovim okolnostima biti uz CPC?

MITROPOLIT BORIS: Teško je vjernicima biti uz CPC jer je ona sa svih strana stigmatizirana i podvrgavana krajnje negativnim i zlonamjernim medijskim i političkim kampanjama. Zamislimo samo situaciju da u Crnoj Gori ima više od šest stotina vjerskih objekata koje su pripadale kraljevini Crnoj Gori, a kojima je raspolagala i vodila brigu autokefalna Crnogorska crkva. Sve te objekte nelegalno i nelegitimno je uzurpirala Crkva Srbije, ne dozvoljavajući da u tim objektima sveštenici i vjernici CPC drže službe.  Oni su doslovno prognani iz vjerskih objekata koje su im gradili preci!

STAV: Možemo li uskoro očekivati i Vašu posjetu BiH?

MITROPOLIT BORIS: U BiH sam se uvijek osjećao kao kod svoje kuće. Od momenta kada sam izabran na dužnost mitropolita crnogorskog, moje obaveze su se multiplicirale. Međutim, s radošću ću dočekati prvu priliku da posjetim BiH i susretnem se s mojim dragim prijateljima i poznanicima.