Jubilej otpora i borbe – FCJK decenija borbe za crnogorski jezik

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Obilježavanje 10 godina Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju (FCJK) 30. septembra 2024. godine predstavlja značajan jubilej za očuvanje crnogorskog jezika, kulture i identiteta. Jezik nije samo sredstvo komunikacije; on je stub države, simbol postojanja, nacije, kulturne baštine i identiteta. Tokom protekle decenije, FCJK je predano radio na očuvanju i afirmaciji crnogorskog jezika, suočavajući se sa brojnim izazovima i otporima velikosrpsko-asimilatorske politike, koja je imala za cilj negiranje postojanja crnogorskog jezika i identiteta, takođe i pokušaj posrbljavanja Crnogoraca i Crne Gore. Ta decenija postojanja i neprekidne borbe za afirmaciju crnogorskog jezika obuhvata želju i težnju svih onih koji su posvetili svoj rad, znanje i vrijeme očuvanju jezika koji su mnogi pokušavali da negiraju ili potisnu. FCJK ne samo da traje i opstaje, već se razvija i raste zahvaljujući svojim posvećenim intelektualcima, profesorima, književnicima, te prije svega mladim generacijama koje svake godine fakultet iznjedri – generacijama spremnim da čuvaju i njeguju svoj jezik i kulturu.

Jedan od velikih mislilaca, Tomas Man, njemački pisac (1875–1955), rekao je: „Duh nekog jezika najjasnije se ogleda u njegovim riječima koje je nemoguće prevesti.“ Ova misao podsjeća na jedinstvenost svakog jezika i njegove neizostavne uloge u stvaranju identiteta naroda. Nije moguće govoriti o crnogorskom jeziku a ne spomenuti Vojislava P. Nikčevića, neumornog borca i intelektualca koji je, zajedno sa brojnim drugim crnogorskim intelektualcima, ugradio svoje ime, znanje i energiju u očuvanje i promociju crnogorskog jezika. Njegov rad, zajedno s radom brojnih drugih naučnika, profesora i lingvista, ostaje trajni temelj na kojem FCJK i dalje gradi svoje djelovanje i misiju. Deset godina FCJK-a simbolizuje ne samo kontinuitet postojanja i rada, već i jasnu i snažnu poruku – jezik je naš identitet, naša prošlost, sadašnjost i budućnost.

Kroz brojne publikacije, knjige, izdanja, simpozijume, naučne skupove i okrugle stolove, FCJK je uspio ne samo da istraje, već i da osnaži i predstavi ulogu crnogorskog jezika, ali i lingvistike i naučne misli uopšte. Svaka knjiga, svaki rad i svaki skup predstavljaju mozaik borbe za očuvanje jezika koji je oduvijek bio ključni element identiteta Crne Gore. U vremenu kada su osporavanja i negiranja bila svakodnevica, FCJK je bio uporište intelektualnog i kulturnog otpora.

Često su kritike bile oštre a oštrica uperena protiv predvodnika te borbe – Adnana Čirgića, Aleksandra Radomana, Bobana Batrićevića, ali i mnogih drugih intelektualaca čija riječ nije ustuknula ni pred jednim vidom ili oblikom nacionalizma a posebno pred negiranjem crnogorskog jezika. Njihov rad i intelektualni doprinos ostaće trajno svjetionik slobodne misli i hrabrog zastupanja istine. Lijepo je to izrazio Johan Volfgang Gete, njemački pjesnik (1749–1832): „Stari su jezici korice u kojima se krije nož duha.“ Ova misao govori o moći jezika da probudi, zaštiti i očuva duhovnu snagu jednog naroda. Crnogorski jezik, iako star sa sobom nosi dušu i snagu našeg napaćenog naroda, vjekovima oblikujući naš identitet i postojanje. On je više od sredstava komunikacije – on je naša istorija, naša kultura, naša borba i iznad svega, naša budućnost. Decenijska posvećenost FCJK-a ovoj borbi nije samo akademska misija, već i misija srca i duše. Jer crnogorski jezik nije samo sredstvo izražavanja, već živi simbol svega onoga što Crna Gora jeste i što može postati – zemlja u kojoj se slobodno misli, govori i stvara na jeziku svojih predaka.

Na kraju, povodom ovog značajnog jubileja, želim reći: Crnogorski jezik prenošen je kroz vjekove – od vrhova naših lomnih planina, preko dubokih dolina, rijeka koje vijugaju kao žile naše zemlje, mora koje priča o slobodi, jezera koja odražavaju naše nebo, pa sve do sela i gradova koji čuvaju njegovo srce. On je živa rijeka koja nosi snagu i ljepotu jezika na kojem su ispisana neka od najvrijednijih ostvarenja crnogorske književnosti, na kojem su opjevane naše borbe, tuge, ljubavi i ponosi. Borba za crnogorski jezik nije samo borba za riječi – to je borba za identitet, dušu i dostojanstvo. Ta borba je sveta i vječna, jer čuvajući jezik, čuvamo sami sebe, našu prošlost i budućnost, našu  jedinu i voljenu Crnu Goru.