Vjernici Rimokatoličke crkve i drugih zapadnih crkava koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru, slave Uskrs, koji je suština hrišćanske vjere – pobjede života nad smrću.
Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana i predstavlja pokretni praznik, što znači da se njegov datum mijenja svake godine, ali je uvijek u nedjelju.
Katolički običaji u vezi sa proslavom praznika počinju već Čistom srijedom, odnosno postom koji traje sve do Uskrsa.
Ovaj praznik obilježen je raznolikim običajima, obredima i slavljima širom svijeta. U katoličkoj tradiciji, Uskrs započinje Velikom sedmicom, koja uključuje obrede poput Velikog četvrtka, kada se obilježava Posljednja večera, te Velikog petka, dan Isusove smrti na krstu. Nakon toga slijedi Velika subota, kada se vjernici okupljaju na misama bdjenja širom svijeta, čekajući svitanje Uskrsnog jutra.
U mnogim dijelovima svijeta, Uskrs se takođe obilježava tradicionalnim običajima poput bojenja jaja, organizovanja uskršnjih doručaka i porodičnih okupljanja te darivanja uskršnjih poklona. Bojena jaja simbolizuju novi život koji proizlazi iz Hristovog uskrsnuća, dok uskršnji zečići i ptice označavaju obnovu prirode u proljetnom periodu.
Za vjernike, Uskrs je vrijeme radosti, nade i obnove vjere. To je prilika za okupljanje s porodicom i prijateljima te zajedničko slavlje vjere i ljubavi. Mnoge crkve organizuju posebne mise i liturgijske obrede kako bi obilježile ovaj važan praznik.
Uprkos raznolikosti običaja i tradicija širom svijeta, srž Uskrsa ostaje ista – slavljenje Hristovog uskrsnuća kao temelja hrišćanske vjere. Uskrs je vrijeme koje podsjeća vjernike na snagu vjere, nadu i ljubav te ih potiče da žive u skladu sa hrišćanskim vrijednostima.
Nazdravlje i na rafost.