Izložba Matice crnogorske „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ prvi put je predstavljena u Srbiji, u susret Danu državnosti. Izložba je otvorena sinoć u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u Vrbasu.
Izložbu je otvorio dr Radonja Dubljević, povjerenik Matice crnogorske za Srbiju, podsjetivši na istorijske prilike koje su dovele do najvažnijeg događaja u novijoj istoriji Crne Gore.
“Crnogorski Trinaesti jul govori da je crnogorski narod, kao mnogo puta ranije, kada je bilo najteže, umio da odabere istinsku od lažne slobode, znajući da takav izbor nosi i veliku žtrtvu, koja će biti plaćena životima hiljada patriota. Na vrijednostima Trinaestojulskog ustanaka, preko odluka AVNOJ-a , donošenjem prvog Ustava Nove Jugoslavije, konstituisana je jugoslovenska federacija, u kojoj je Crna Gora povratila izgubljenu državnost i bila njen ravnopravni činilac. Trinaesti jul Crnu Goru svrstava na stranu antifašizma, koji počiva na vrednosnom sistemu jednakosti i bratstva među ljudima i vraća je na svjetsku političku mapu, obnavlja njeno državno i nacionalno ime i uspostavlja, na kratko prekinuti, hiljadugodišnji politički subjektivitet. I šalje poruku da je Crna Gora vječna, što je naša generacija razumjela i potvrdila 21. maja 2006. Na antifašizmu je utemeljena savremena Evropa”, rekao je Dubljević.
Osvrnuo se i na savremene društveno-političke prilike.
“Svjedoci smo da se u posljednjih trideset godina relativizuju vrijednosti antifašizma, dostignuća jugoslovenske zajednice na političkom, privrednom, kulturnom, sportskom i ukupnom planu i ugledu koji je uživala u međunarodnoj zajednici. Ideologije i pokreti, koji ne počivaju na idejama antifašizma, zloupotrebom ideje slobode i demokratskih vrijednosti, koristeći novostečenu političku moć, kroz kvazipolitička pomirenja nude svoju istinu, pod izgovorom da su istoriju antifašizma pisali pobjednici. Danas se val ekstremnih pokreta i ideologija nadvija nad Evropom, pa ovom izložbom želimo podsjetiti na jedno herojsko vrijeme koje je to zlo iskusilo i umjelo da mu se odupre. Teško je naći prave riječi da se iskažu sve vrijednosti koje simbolizuje Trinaesti jul, ali slike sa ove izložbe zamijeniće sve te ne pronađene riječi”, rekao je Dubljević prilikom otvaranja izložbe.
Generalna konzulka Crne Gore u Srbiji Nevenka Ćirović rekla je da svi znamo važnost dva crnogorska 13. jula i da je logično bilo da upravo tog dana obilježavamo Dan državnosti.
“Često čujemo: nemojte se vraćati u prošlost, okrenite se budućnosti. A gdje je sadašnjost? Sadašnjost smo mi koji smo danas ovdje i koji na temeljima prošlosti, na temeljima žrtve naših predaka, gradimo budućnost za one koji dolaze”.
Ona je zahvalila organizatorima, Matici crnogorskoj i udruženju „Princeza Ksenija“ na inicijativi.
“Ovo je prilika da se podsjetimo koliko su to bila teška vremena u Drugom svjetskom ratu, ali i da vidimo kako je bila važna i veličanstvena, i ujednio teška uloga žene u Crnoj Gori i da se podsjetimo na to kako su našim precima sloboda i pravda bile vodilje. Tako i nama moraju biti, kako bi ova djeca koja stasavaju i koja će Crnu Goru voditi u budućnosti nakon nas, znala što su njene temeljne vrijednosti, i zbog čega niko ko je pokušao da je osvoji, pa ni u tursko doba, ni u Drugom svjetskom ratu u tome nije uspio i ne treba da uspije”, rekla je Ćirović.
Medijator Stanko Popović podijelio je s prisutnima sjećanje na pretke koji su u prelomnim istorijskim trenucima birali put slobode.
“A obuzima me i ponos, što sam sa nekima od tih div junaka, a ne onih iz bajke junaka i ustanika, durmitorskih, crnogorskih i jugoslovenskih narodih heroja, sa ove liste časti i junaštva, i ja imao zaista velike časti i dobre sreće, da ih znavam i slušam, a očito i ponesem neku klicu toga sjetovanja i pratim taj put i nauk, a s ponosom uvjeren sam i uspijevam da prenosim i na potomstvo mi, s porukom da je antifašistička i slobodarska tradicija vječna vrijednost Crne Gore”, rekao je Popović.
Program otvaranja izložbe „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ uveličale su recitatorke iz KPD „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca Jana Krivokapić, Natalija Kaluđerović i Iva Drašković koje su govorile stihove Dragana Radulovića, besjedu Veljka Vlahovića i monolog princeze Ksenije.