Nikada nismo bili bliži članstvu, ali koraci koje treba učiniti su veoma krupni i zahtjevni. I onoga dana kada postanemo članica Evropske unije, naša obaveza napredovanja i težnja postizanja vladavine prava i pravne države nije okončana jer članstvom nećemo dobiti u konačnom u cjelosti postignutu vladavinu prava jer to je ideal kojem svi stremimo i koji teško može dostići stepen potpune postignutosti, kazala je predsjednica Ustavnog suda, Snežana Armenko na Međunarodnom naučnom skupu: Nova platforma Crne Gore za Evropsku Uniju: 2024-2034 – odgovorna, digitalizovana i zelena.
Važno je, kako je kazala, prepoznati put kojim se sigurno ide i koji treba slijediti ka dostizanju ovog ideala.
“Kao predsjednica Ustavnog suda, a prije svega sudija suda koji je bedem zaštite ustavnosti i zakonitosti i koji ispituje pojave antipodova pojmova koje štiti, potom sistemska kršenja prava ili sloboda a i ona koja imaju tendenciju da postanu sistemska, sa aspekta našeg djelovanja, zaključila bih da Ustavni sud kao sud sui generis i koji je na tromeđi sistema podjele vlasti, mora u kontitunitetu snažno emitovati visok stepen spremnosti za postizanje rezultata u cilju vladavine prava na našem putu ka EU”, poručila je Armenko.
Održavanje povjerenja javnosti u rad Ustavnog suda i očuvanje njegove nezavisnosti u odnosu na ovlašćenja drugih grana vlasti, ističe Armenko, bitan je aspekt poštovanja osnovnih principa vladavine prava.
“U tom pravcu, snagu države čini snaga njenih institucija. Svaka institucija mora imati svoj karakter i po tome treba biti prepoznata. Snaga karaktera Ustavnog suda koju treba svakodnevno da emituje ogleda se u tome da pokaže spremnost da blagovremeno u svojim odlukama jasno iskaže svoje stavove utemeljene na jakim autoritativnim argumentima, da bude dosljedan u onome što zaključi i da čvrsto stoji iza svojih odluka”, poručila je ona.
Sa aspekta položaja i funkcionisanja Ustavnog suda, posebno u ovom trenutku pristupanja Evropskoj uniji, kako kaže predsjednica Ustavnog suda, to podrazumijeva postojanje istovremeno najmanje tri komponente – brzinu i efikasnost, transparentnost i konzistentnost. To su osobine na kojima Ustavni sud istrajava i na kojem će istrajavati, pokazujući snagu ustavnosudskog karaktera, učvršćujući svoj integritet.
“Kada je Ustavni sud prepoznat kao istinski čuvar Ustava i zakona pokazujući spremnost da svojom blagovremenom intervencijom u odlukama jasno i precizno zauzme svoj stav i ne uzmiče od tzv. “vrućih političkih tema”, u trenutku kada već mogu nastupiti dalekosežne posljedice, on emituje brzinu i efikasnost, ali i nezavisnost”, kazala je Armenko.
Kada radi onako kako kaže i kao što je govorio nezavisno od društvenopolitičkog trenutka i konteksta, poručuje ona, Ustavni sud pokazuje konzistentnost i suštinski emituje pravnu sigurnost.
“Transparentnošću i vidljivošću sam sebi nameće svojevrstan pozitivni pritisak da snažnim stavovima i argumentima odbrani ustavnosudsku intervenciju koju je načinio svojom odlukom.Na našem putu pristupa Evropskoj Uniji neminovno nam predstoji usvajanje velikog broja zakona, gdje su neki sistemski, a neki su lex specialis, dok određena pitanja mogu biti različito tretirana u različitim zakonima i moguće neusaglašena i postaviti pitanje jedinstva pravnog poretka”, kazala je ona.
Svi zakoni koji se usvoje i potom budu objavljeni u Službenom listu postaju sastavni dio pozitivnog pravnog poretka, pojašnjava Armenko, ali osim što moraju biti usklađeni sa Ustavom i ustavnim poretkom Crne Gore moraju biti usklađeni i sa ustavnim poretkom EU. To je tzv. ”sistemsko usklađivanje”.
“Dakle, prilikom stvaranja novih međunarodnih obaveza usvajanjem zakona koji će se donositi uz harmonizaciju sa pravnim tekovinama EU, pretpostavlja se da država neće odstupiti od svojih ranijih obaveza preuzetih zaključenim međunarodnim ugovorima. U situaciji kada se određenim zakonima istovremeno aktivira više pravnih instrumenata propisanih različitim međunarodnim ugovorima, međunarodna sudska praksa i akademsko mišljenje nastoji da ih tumači na način da iskoordinira njihove efekte i izbjegne svaki mogući konflikt između njih”, poručuje predsjednica Ustavnog suda.
Prema tome, kazala je ona, dvije ili više različitih obaveza se moraju harmonizovati, koliko god je to moguće, kako bi proizvele efekte koji su u potpunosti skladu sa zakonom koji se treba usvojiti i uskladiti sa pravnom tekovinom Evropske Unije, što će neminovno biti izazov Ustavnom sudu u periodu koji slijedi uslijed diversifikacije i ekspanzije međunarodnog prava.
“Stoga, veliki izazov u narednom periodu će predstavljati sistemska harmonizacija ustavnosudske prakse i na nacionalnom i na evropskom nivou jer je u tom pravcu Ustavni sud dužan da poštuje ne samo međunarodne ugovore, već i stavove evropskih sudova izražene u odlukama povodom primjene raznih međunarodnih ugovora, rezolucija i direktiva. Poruka koju danas želim da pošaljem kao predsjednica Ustavnog suda jeste da pravna država mora da bude i ustavna država”, kazala je Armenko.
Sasvim je jasno, istakla je ona, da zakoni i drugi opšti akti koji se donose i koji će se donositi u predstojećem periodu, mogu uticati na ustavnost, zakonitost ali i na ljudska prava garantovana Ustavom.
“Pozajmiću riječi ranijeg predsjednika ESLJP, Roberta Spanoa, koji je rekao da uvijek kada postoji kriza u društvu, postoji i napetost između ustavnih prava i javnog interesa. Međutim, svaki novi izazov, što nesumnjvo jeste naš put ka EU, gdje svi ubrzano, sa aspekta svoje nadležnosti, pokušavamo da damo svoj što potpuniji doprinos, pokazatelj je ustvari koliko ustavni poredak može biti fragilan ukoliko Ustavni sud ne bdije nad Ustavom, štiteći ga”, navodi Armenko.
Ustavni sud će se, zaključuje, truditi da svojim ustavnosudskim aktivizmom utaba ustavnopravni put ka Evropskoj uniji prevazilazeći prepreke sa kojima se već sada suočava, iskazujući svoj karakter integritetom, ostvarivanjem pravde, efikasnošću i transparentnošću, gradeći ustavnosudsku demokratiju u smislu uspostavljanja „procedure”, jer po jednoj od definicija demokratija i jeste procedura, to je sistem koji funkcioniše, gdje su pravila predvidiva, jer se sistem uvijek odvija na isti način i gdje nema i neće biti selektivne primjene ili primjene ad personam.