Pored brojnih segmenata, mnogo puta isticanih u praksi, neophodna je značajna reforma izbornog zakonodavstva i u dijelu političke participacije osoba s invaliditetom. Ovo posebno imajući u vidu da ne postoji zakonsko rješenje koje u potpunosti i na adekvatan način garantuje prava i jednake mogućnosti za učešće osoba s invaliditetom u izbornim procesima i politici.
To je pokazala analiza urađena u svrhu izrade publikacije Kako omogućiti jednako učešće osoba s invaliditetom u izbornom procesu, saopšteno je iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
“U publikaciji, nastaloj kroz projekat Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je! kojeg realizuju u partnerstvu Centar za demokratsku tranziciju, Udruženje za odgovorni i održivi razvoj i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, bavimo se izbornim pravima osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, s aspekta (normativnih) garancija prava, te uslovima za ostvarivanje tih prava u praksi. Takođe, jedan segment posvećen je percepciji osoba s invaliditetom u izbornom procesu i politici, kroz aspekt socijalnih izazova i stigme, kao i stavova o uslovima za učešće osoba s invaliditetom u izborima i politici, i neophodnim promjenama za napredak i poboljšanje uslova”, kaže se u saopštenju.
U tom smislu, kako se dodaje, analiza je pokazala da ne postoji zakonsko rješenje kojem nije potrebno unapređenje, kroz izmjene ili dopune postojećih odredbi ili ono u kojem trenutno u potpunosti izostaju odredbe u dijelu prava osoba s invaliditetom, pa je potrebno propisivanje nedostatnih odredbi kako bi se osiguralo jednako učešće osoba s invaliditetom u izbornim procesima.
“Osim neophodnih legislativnih promjena, date su i preporuke koje se odnose na pristupačnost izbornog procesa, i edukaciju izborne administracije i osoba s invaliditetom. U kontekstu unapređenja političke participacije osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, ključno je usvajanje i implementacija odgovarajućih zakonskih izmjena”, rekli su iz Udruženja.
Za svako zakonsko rješenje pojedinačno dat je sažetak postojećih i nedostajućih odredbi, uz ocjenu adekvatnosti važećih rješenja.
“Diskriminacija osoba s invaliditetom u području javnog i političkog života, javnu sferu i život zajednice uskraćuje za heterogenost i zastupljenost različitih perspektiva koje uključuju i uvažavaju volju, želje, htjenja i percepcije svakog punoljetnog čovjeka – građanke i građanina i dovodi do dugoročne getoizacije, segregacije i institucionalizacije kroz sistem koji jednako ne uvažava svačiji ljudski glas. Politička participacija osoba s invaliditetom ne samo da dovodi do inkluzivnijih i pravednijih odluka, politika, mjera i djelovanja ljudske vrste, već utiče i na ukupnu percepciju i vidljivost osoba s invaliditetom u životu jedne zajednice”, kaže se u saopštenju.
Analizirano je ukupno 18 zakonskih rješenja, kao i sva podzakonska akta Državne izborne komisije.
“Prema tome, očekujemo od Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da u svim zakonskim rješenjima koja budu predmet rada Odbora, analizira, i na adekvatan način, date preporuke pretoči u norme, a od Vlade Crne Gore, odnosno resornih ministarstava da učine isto prilikom izmjena i dopuna preostalih zakona koji su bili predmet ove analize, imajući u vidu da i neka zakonska rješenja koja nijesu dio izborne reforme, ograničavaju političko učešće osoba s invaliditetom”, dodaju iz Udruženja.
Kako su se skoro sve partije, koalicije i liste koje su učestvovale na vanrednim izborima u Glavnom gradu, u mjeri koja do sada nije zabilježena, bavile osobama s invaliditetom, očekuju da će sve one koje imaju parlamentarni status i čije poslanice i poslanici učestvuju u radu Odbora, ali i njihovih poslaničkih klubova i na kraju plenuma svesrdno podržati njihove sugestije i prijedloge i time pokazati suštinsku posvećenost za prava osoba s invaliditetom.
“U suprotnom, pokazaće da smo im pamflet za kratkoročne političke i uskostranačke interese. Istinsku posvećenost političke partije prvenstveno neka pokažu kroz izmjene i dopune Zakona o izboru odbronika i poslanika. Osim dijela nedostajućih odredbi u vezi sa pristupačnošću biračkih mjesta, procedure glasanja i materijala za glasanje kako bi se osiguralo i obezbijedilo samostalno, tajno i slobodno glasanje osoba s invaliditetom, ovaj Zakon ne propisuje nijednu specifičnu odredbu u dijelu kandidovanja osoba s invaliditetom i ne podstiče njihovo pasivno biračko pravo, što bi bilo neophodno propisati s obzirom na vremenski dugu i društveno nepremostivu nejednakost s pozicije pojedinca i cijele zajednice osoba s invaliditetom”, kažu iz UMHCG.
Naime, kako se navodi, važeća odredba o biračkom pravu (članovi 10 i 11) ne predstavlja prepreku za kandidovanje osoba s invaliditetom.
“Međutim, opšta odredba nije dovoljna da omogući i podstakne kandidaturu osoba s invaliditetom, jer one nijesu u istoj i jednakoj poziciji sa kandidatima/kinjama bez invaliditeta, odnosno nemaju jednake mogućnosti za kandidovanje, pa opšta odredba ne može obezbijediti njihovo učešće na ravnopravnoj osnovi s drugima. Zbog navedenog, potrebno je propisati afirmativnu akciju za osobe s invaliditetom da se kandiduju na izborima, a što je u skladu sa Ustavom Crne Gore (član 8) i obavezu javnih vlasti i političkih subjekata da podstiču njihovo kandidovanje kroz kampanje, edukacije i stvaranje praktičnih uslova”, ukazali su iz UMHCG.
Nezavisno od prethodno navedenog, takođe, ovim zakonom, kako ističu, treba da se propiše kvota i za osobe s invaliditetom, na način što će se osigurati da među kandidatima/kinjama budu zastupljene i osobe s invaliditetom.
“Na kraju, u susret Međunarodnom danu osoba s invaliditetom, 3. decembru, očekujemo da će Skupština Crne Gore konačno održati dugo očekivanu sjednicu posvećenu ovom datumu, kako bi crnogorska javnost na licu mjesta mogla uvjeriti u položaj i uslove života i rada osoba s invaliditetom”, zaključili su.