COBISS platforma, koja povezuje biblioteke kroz informacioni sistem, ključna je u povezivanju znanja, očuvanju kulturnog nasljeđa i naučnih dostignuća, a uvođenjem novih aplikacija COBISS.Cat i COBISS.Lib, unapređuje se rad bibliotekara i omogućava lakši pristup znanju i sadržajima.
To je istakla državna sekretarka Ministarstva kulture i medija, Dragana Kažanegra Stanišić na COBISS danu, koji je treći put organizovala Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” u saradnji sa Institutom informacijskih znanosti iz Maribora.
Kažanegra Stanišić je istakla COBISS platforma predstavlja mnogo više od tehničkog alata.
“Ona je temelj na kojem gradimo dostupnost znanja, kulturnog nasljeđa i naučnih dostignuća. Naša biblioteka nije samo mjesto gdje se čuvaju knjige – ona je dinamično jezgro intelektualnog života naše zajednice, cijelog svijeta. Posebno me raduje što je današnji događaj posvećen inovacijama unutar COBISS sistema, kroz uvođenje novih web aplikacija COBISS.Cat i COBISS.Lib“, navela je Kažanegra Stanišić, piše u saopštenju MKM-a.
Prema njenim riječima, ove aplikacije ne samo da unapređuju naš pristup katalogizaciji i upravljanju bibliotekama, već i olakšavaju rad bibliotekara, omogućavajući im da se bolje fokusiraju na ono najvažnije – korisnike i sadržaje.
“Umberto Eko je u svom slavnom romanu „Ime ruže“ stvorio biblioteku nalik lavirintu. Ova književna kreacija inspirisana je Borhesovom „Vavilonskom bibliotekom“, univerzumom znanja i mudrosti. U Borhesovoj priči, biblioteka postaje beskonačan prostor koji nadilazi ljudsko postojanje, simbolički ukazujući na to da knjige i znanje mogu nadživjeti sve nas. Čak i pred uništenjem ljudske vrste, Borhesov narator naslućuje da će biblioteka, kao univerzum po sebi, opstati”, navela je Kažanegra Stanišić.
Kazala je da ova metafora, kojom su se bavili velikani poput Eka i Borhesa, otkriva važnu istinu o značaju biblioteka i knjiga u našem svijetu.
“Biblioteke su čuvari ne samo riječi već i ideja, snova i istorijskih sjećanja. One su lavirinti iz kojih izlazimo bogatiji za znanje, a često i za dublje razumijevanje sebe i svijeta. Upravo kroz COBISS sistem, naši bibliotekari omogućavaju da ovaj lavirint ostane otvoren i dostupan svakome ko želi istražiti njegove dubine. Kroz nove tehnologije poput COBISS.Cat i COBISS.Lib, znanje postaje još pristupačnije, stvarajući sponu između drevnih mudrosti i savremenih saznanja”, rekla je Kažanegra Stanišić.
Istakla je, nastavak je saopštenja, da u svijetu koji se ubrzano mijenja, biblioteke ostaju vječne – baš kao što su to predviđali i Borhes i Eko.
“Knjiga, kao simbol slobode mišljenja i univerzalne mudrosti, ostaće nepokolebljiva snaga našeg društva. COBISS sistem nam pomaže da otvorimo vrata znanja za sve one koji su spremni da zakorače”, kazala je Kažanegra Stanišić.
Inspirisana likom gospodina Labisa iz filma „Igo“, Kažanegra Stanišić istakla je značaj biblioteka i ulogu bibliotekara kao čuvara znanja.
“Poput Labisa, koji u svojoj knjižari zna mjesto svakog toma među hiljadama, naši bibliotekari posjeduju nevjerovatnu sposobnost ne samo da pronađu knjigu ili informaciju, već i da korisnicima pomognu da se snađu u kompleksnim potragama za znanjem”, navela je Kažanegra Stanišić.
Upravo je ovo znanje, kako je dodala, i sposobnost da povežu knjigu s onima kojima je potrebna, srž onoga što biblioteke čini neprocjenjivim mjestom.
“Ne radi se samo o fizičkom prostoru ispunjenom knjigama, već o mreži stručnjaka koji razumiju svaki segment informacija, koji znaju ne samo gdje se knjiga nalazi, već i kako ona može promijeniti nečiji život“, navela je Kažanegra Stanišić.
Prema njenim riječima danas, uz napredak tehnologije i alata poput COBISS sistema, uloga bibliotekara postaje još značajnija, jer je i dalje potrebno vodstvo i stručnost onih koji stoje iza tih sistema – naših bibliotekara.
“Oni su ti koji usmjeravaju korisnike, koji razumiju širinu i dubinu informacija koje knjige nose, i koji su uvijek tu da pomognu. I kao što je gospodin Labis znao gdje se nalazi svaka knjiga u svojoj knjižari, tako i naši bibliotekari poznaju svaki aspekt bibliotečkih fondova, ali sada uz pomoć tehnologije čine to znanje dostupnijim nego ikad. Njihovo znanje nije samo tehničko, već duboko povezano s razumijevanjem potreba svakog korisnika”, istakla je Kažanegra Stanišić.
Biblioteke su, poručuju iz MKM-a, najlakši i najjeftiniji put do znanja i čitanja, uzimajući u obzir da godišnja članarina u biblioteci ne zahtijeva velika finansijska izdvajanja.
“Zbog toga pozivamo sve, a posebno najmlađu populaciju da se učlane u Nacionalnu ili neke od brojnih lokalnih biblioteka, jer je njihov bogati knjižni fond riznica dostupnog i besplatnog znanja koje se dijeli. Nastojaćemo da značaj i ulogu, kako nacionalne i lokalnih tako i školskih biblioteka osnažimo i da ih podstaknemo da svoja znanja i zalaganja učine vidljivijim i umrežavanjem u COBISS sistem, čijem je značaju posvećena ova konferencija”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva kulture i medija.
Gospođo Kažanegra briga o bibliotekama posebno je izražena u vašoj Budvi. Da li su tu novu platformu iskoristili da izbače djela hrvatskih autora iz biblioteke Srednjoškolskog centra Danilo Kiš na smeće( prodaju ih romska đeca po 0,5e na buvljoj pijaci u Podgorici). npr. Svakidašnja jadikovka T. Ujević signatura 886-1 inventarni broj 3073. Kad je osvježilo krenuli ste samo jako da Crnu Goru vodite sa sobom u ponore u koje sigurno padate, a Crna Gora ne haje ni za Nemanje, ni za Murate, ni za Bonaparte( ni za Mila, Dritana, Mandića ni Spajića), svi će oni nestati, a Crna Gora ostati… Pročitaj više »