Sjedinjene Države su ozbiljno shvatile rješavanje konfliktnih situacija na Balkanu, piše Evropska pravda.
Direktor CIA Vilijam Berns je prošle nedjelje bio u opsežnoj turneji po zemljama regiona, posjetivši Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju i Kosovo.
Situacija u nekima od ovih zemalja je na ivici vojnog sukoba.
Dakle, nije slučajno da je za ovu misiju izabran prekaljeni diplomata, koji je ranije bio na čelu ambasade SAD u Ruskoj Federaciji.
Pet problematičnih zemalja
Zašto su ove zemlje izabrane za cilj posjete?
Od svih njih, najveća vjerovatnoća unutrašnjeg sukoba zabilježena je u Bosni i Hercegovini. Lider Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, najavio je plan za „mirno odvajanje“ od Bosne.
Istovremeno, Dodik (uz podršku Rusije i Kine) ne priznaje ovlašćenja visokog predstavnika EU Kristijana Šmita – prema Dejtonskim sporazumima, upravo visoki predstavnik ima najveću vlast u zemlji, uključujući i pravo na obustavu funkcionisanja zakona i drugih državnih akata.
Vjerovatnoća sukoba između Srbije i Kosova nije ništa manja.
Beograd ne samo da ne priznaje nezavisnost svoje nekadašnje pokrajine, već nastoji da zadrži kontrolu barem nad sjevernim djelom Kosova, koji je naseljen etničkim Srbima.
Kosovski premijer Aljbin Kurti pokušava da ujedini sistem državne uprave širenjem dejstva kosovskog zakonodavstva na sjever zemlje. Ovi pokušaji po pravilu izazivaju velike proteste Srba i prijetnje iz Beograda.
Najnovija inicijativa kosovske vlade je otvaranje mosta preko rijeke Ibar koji povezuje „srpski“ i „albanski“ dio grada Mitrovice.
Uprkos činjenici da nema praktičnog smisla blokirati saobraćaj na ovom mostu, on ima simbolično značenje za kosovske Srbe, pa shodno tome, otvaranje saobraćaja na ovom mostu može da pokrene proteste velikih razmjera.
Zbog toga su zapadne zemlje pozivale Kurtija da odustane od svojih planova.
Osim toga, na sjeveru Kosova je istekao rok važenja srpskih automobilskih tablica a njihova zamjena kosovskim takođe može dovesti do masovnih protesta.
U obje pomenute države – BiH i Kosovo- aktuelna srpska vlast je ta koja promoviše separatistička osjećanja. Uz to, Srbija se ne pridružuje sankcijama Rusiji, pojačava saradnju sa Kinom, a razgovara i o pristupanju BRIKS-u.
Direktor CIA je posjetio i Sjevernu Makedoniju, gdje su nakon promjene vlasti krenuli na preispitivanje odnosa sa Grčkom i Bugarskom a to može da stvori probleme za evrointegracijski kurs zemlje, kao i da zaoštri sukobe unutar NATO.
Na kraju, još jedna tačka Bernsove posjete bila je Bugarska, zemlja koja je u dubokoj političkoj krizi i koja već nekoliko godina nije uspjela da izabere stabilnu vladu i na toj pozadini raste popularnost otvoreno proruskih snaga.
Jedino pitanje: zašto na spisku ovih posjeta nema Crne Gore?
Uostalom, i ova država ima brojne probleme sa hibridnim uticajem Ruske Federacije.
Međutim, možda nikada nećemo znati odgovor na ovo pitanjue.
Crvene linije SAD
Tajni status posjete direktora CIA otežava analizu njene efikasnosti.
Ipak, posjetu Bosni i Hercegovini barem možemo nazvati izuzetno uspješnom – njena posljedica je bila značajna deeskalacija situacije u zemlji.
Poznato je da se u Sarajevu Vilijam Berns sastao sa sva tri člana predsjedništva BiH – najviši položaj u državi imaju tri predstavnika njenih vodećih etničkih grupa.
Nema informacija o sastanku sa Miloradom Dodikom. Štaviše, ovakav susret nije bio baš izgledan od početka a aktuelni predsjednik Republike Srpske je pod sankcijama SAD.
Ipak, najkonkretniju izjavu dao je „Putinov prijatelj“ Dodik, što svjedoči o uspješnosti Bernsove misije.
Sada tvrdi da nije imao za cilj ostvarivanje nezavisnosti RS (iako je dan ranije davao upravo suprotne izjave) i da je sve njegovo djelovanje usmjereno samo na zaštitu Republike Srpske i njenog statusa u skladu sa Dejtonskim sporazumom.
Sada Dodik uvjerava da je Bosna „zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, pa podržavam stav Bernsa da odgovornost za funkcionisanje zemlje snose sve etničke zajednice“.
Ove izjave daju razloga za nadu da je signal iz Vašingtona, koji je iznio direktor CIA, ispravno čuo čak i najproruskiji političar na Balkanu.
I iako Dodik vjerovatno neće prekinuti borbu sa centralnim vlastima BiH za sferu vlasti, a posebno za kontrolu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS, međutim, vjerovatnoća scenarija sile u BiH značajno je smanjena na veliku žalost Rusije.
Istorijska posjeta direktora CIA Vilijema Bernsa Kosovu je visoko cijenjena od strane Vlade Republike Kosovo.
„To je dokaz jakih i stabilnih odnosa između dvije zemlje i odlična prilika za produbljivanje strateške saradnje, mira i bezbjednosti u region i šire“, stoji u saopštenju Vlade Kosova.
Prema kosovskim posmatračima, Bernsova posjeta je stavila tačku na pitanje otvaranja mosta preko Ibra – ono je odloženo na neodređeno vrijeme.
Umjesto toga, SAD će izvršiti pritisak na Beograd da se ne miješa u proces zamene registarskih auto tablica na sjeveru Kosova.
A istovremeno će pojačati pritisak na srpske vlasti da privedu pravdi pokretače prošlogodišnjih nereda, prije svega Milana Radojčića, političara bliskog predsjedniku Srbije, optuženog za organizovanje pokušaja masovnih nereda na sjeveru Kosova.
Ovi događaji su se desili prošlog septembra i doveli su do smrti nekoliko ljudi, uključujući jednog kosovskog policajca.
Radojčić je uspio da pobjegne u Srbiju, gdje je prvobitno bio uhapšen, ali je nekoliko dana kasnije pušten odlukom suda.
Ključno pitanje ostaje otvoreno: da li je Beograd čuo apele SAD?
„Posjeta Srbiji vjerovatno ima dva cilja – da skrene pažnju vlastima na opasnost od bilo kakvih koraka koji će dovesti do destabilizacije Bosne i Hercegovine ili Kosova, kao i da prenese jasnu poruku da će takva destabilizacija imati ozbiljne posljedice“, prenosi Evrospka pravda izjavu Ivana Vujačića, nekadašnjeg ambasadora Srbije u Vašingtonu.
Značajno je da se posjeta Srbiji pokazala kao najtajnovitija. Ne samo da nije najavljeno, već niko od najviših zvaničnika Srbije kasnije nije izvijestio o sastanku sa Bernsom.
„Očigledno je riječ o insceniranom ćutanju i postavlja pitanje zašto je boravak u Beogradu jednog od najviših američkih zvaničnika tako demonstrativno ignorisan“, prenosi Evropska pravda komentar Boška Jakšića za Glas Amerike.
Za sada se zna samo da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić imao konsultacije sa Dodikom (vjerovatno i prije sastanka sa Bernsom).
A već poslije posjete američkog gosta, Vučiću je upriličio razgovor sa ambasadorom Ruske Federacije Aleksandrom Bocan-Harčenkom.
Može se izvesti jedan zaključak: mogućnosti da sjede na dvije stolice za srpske vlasti su sve manje.
A potreba da se napravi izbor između Zapada i Ruske Federacije postaje sve hitnija, piše Evropska pravda.