Otkako je Rusija izvela agresiju na Ukrajinu 2022. predsjednik Vladimir Putin i drugi glasovi Kremlja često su prijetili Zapadu svojim nuklearnim arsenalom.
Prvog dana rata Putin je rekao da „ko god pokuša da nas ometa, a kamoli da stvori prijetnje za našu zemlju i narod, mora da zna da će ruski odgovor biti momentalan i dovešće do posljedica kakve nikada niste vidjeli u istoriji“, podsjeća AP.
Tokom dvije i po godine borbi, Zapad je Ukrajini dao milijarde dolara naprednog oružja, od kojih je neko pogodilo rusko tlo.
I dok je bilo više prijetnji Kremlja – pa čak i razmještanja nuklearnog oružja na bojnom polju u Bjelorusiji, neposredno preko granice sa Ukrajinom – do sada je to ostala samo tupa poruka.
Šta bi konačno moglo da izazove nuklearni odgovor?
Na pitanje međunarodnih novinskih agencija u junu, Putin je ukazao na rusku takozvanu nuklearnu doktrinu.
„Pogledajte šta tamo piše“, rekao je on na sjednici u Sankt Peterburgu. „Ako nečiji postupci ugrožavaju naš suverenitet i teritorijalni integritet, smatramo da je moguće koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju.
Sada ga ruski jastrebovi podstiču da promijeni doktrinu kako bi snizio prag za korišćenje nuklearnog oružja, a Putin kaže da bi dokument mogao da se izmijeni kako bi se uzela u obzir globalna situacija koja se razvija.
Šta je ruska nuklearna doktrina?
Zvanično poznata kao „Osnovni principi državne politike o nuklearnom odvraćanju“, ovaj dokument je potpisao Putin 2020. i u njemu se navodi kada bi Rusija mogla da posegne za svojim atomskim arsenalom, najvećim na svijetu.
U njemu se nuklearno oružje opisuje kao „sredstvo odvraćanja“, uz napomenu da je njegova upotreba „ekstremna i iznuđena mjera“.
U njemu se navodi da Rusija „preduzima sve neophodne napore da smanji nuklearnu prijetnju i spriječi zaoštravanje međudržavnih odnosa koje bi moglo da izazove vojne sukobe, uključujući i nuklearne“.
U dokumentu se navodi da „nuklearno odvraćanje ima za cilj da omogući razumevanje potencijalnog protivnika i neizbežnost odmazde u slučaju agresije na Rusku Federaciju i/ili njene saveznike“.
Šta bi moglo da pokrene upotrebu nuklearnog oružja?
Rusija bi mogla da ga koristi, kaže doktrina, „kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugih vrsta oružja za masovno uništenje protiv nje i/ili njenih saveznika, kao i u slučaju agresije na Rusku Federaciju uz upotrebu konvencionalnih oružje kada je egzistencija države ugrožena“.
Kaže se da bi nuklearno oružje moglo da se koristi u sledećim specifičnim situacijama:
* Ako se dobije pouzdana informacija o lansiranju balističkih raketa na teritoriju Rusije ili njenih saveznika.
* Ako se nuklearno oružje ili drugo oružje za masovno uništenje upotrebi protiv Rusije ili njenih saveznika.
* Ako neprijateljski napad konvencionalnim oružjem ugrozi postojanje Rusije.
* Ako dođe do napada na kritično važne ruske vladine ili vojne objekte koji bi mogli potkopati sposobnost odmazde zemlje za nuklearni napad.
Da li je neki napad do sada bio blizu prelaska ovog praga?
Dok je Rusija napala djelove severoistočne Ukrajine u blizini grada Harkova, Vašington je dozvolio Kijevu da koristi oružje većeg dometa koje isporučuje SAD za udare na ruskoj teritoriji u pograničnom regionu.
Ali ovi napadi su bili ograničenog obima i ne bi se činilo da predstavljaju egzistencijalnu prijetnju koja bi potpadala pod nuklearnu doktrinu.
Međutim, jastrebovi u Moskvi su ukazali na seriju ukrajinskih napada na ruske vazdušne baze u kojima se nalaze nuklearni bombarderi dugog dometa ranije tokom sukoba, kao i na nedavne napade na radare za rano upozoravanje.
Oni kažu da ove okolnosti opravdavaju upotrebu nuklearnog oružja kako je navedeno u doktrini.
Ruski zvaničnici nisu komentarisali napade na osjetljivije mete. Radari za rano upozoravanje su dizajnirani da uoče lansiranje američkih projektila kako bi Rusiji omogućili da lansira sopstvene rakete sa nuklearnim vrhom prije nego što budu uništene.
Džejms Ekton, ko-direktor programa nuklearne politike u Karnegi zadužbini, rekao je u nedavnom komentaru da bi ukrajinski napadi na radare za rano upozoravanje mogli da navedu Kremlj da pomisli da je Vašington podstakao takve udare kako bi pokušao da oslabi rusko nuklearno odvraćanje.
„Ako Moskva vjeruje da bi Vašington mogao da izvede uspješan preventivni napad na svoje nuklearne snage, njen prst na okidaču bi mogao da jako svrbi, povećavajući rizik da bi Rusija mogla pokrenuti nuklearni napad velikih razmjera na osnovu lažnog ili pogrešno protumačenog upozorenja“, rekao je Ekton.
O kojim promjenama u nuklearnoj doktrini se raspravlja?
Bilo je poziva u Rusiji da se promijeni nuklearna doktrina, a Putin je rekao da bi ona mogla biti modifikovana u zavisnosti od globalnih događaja.
Jastrebovi su više puta pozivali da se pooštri, tvrdeći da je trenutni dokument preslab i nejasan. Kažu da doktrina nije odvratila Zapad od povećanja pomoći Ukrajini i ostavlja utisak da Moskva nikada neće pribjeći nuklearnom oružju.
Ekspert za spoljne poslove Dmitrij Trenin, iz Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose, moskovskog istraživačkog centra koji finansira država, predlaže da se on revidira kako bi se proglasilo da bi Rusija mogla prva da udari nuklearnim oružjem kada su „suštinski nacionalni interesi u pitanju“.
„Akutni zadatak u trećoj godini vojne konfrontacije je da se spriječi dublje angažovanje NATO-a u tome“, napisao je nedavno Trenin.
„Ako to ne učinimo, inercija uporne eskalacije Zapada dovešće do direktnog sukoba između ruskih i NATO vojske, koji je preopterećen globalnim nuklearnim ratom“.
Na međunarodnom forumu u Sankt Peterburgu, Sergej Karaganov, ekspert za spoljnu politiku koji savjetuje Kremlj, takođe je pozvao Putina da izmijeni doktrinu kako bi snizio prag za upotrebu nuklearnog oružja.
„Nadam se da će to uskoro biti promijenjeno kako bismo vam dali formalno pravo da na sve udare na našoj teritoriji odgovorite nuklearnim udarom“, rekao je on ruskom lideru. „Nadam se da će takva odredba biti dodata našoj doktrini kako bi se ohladili naši protivnici“.
Karaganov je uporedio Zapad sa Sodomom i Gomorom, biblijskim gradovima koje je Bog uništio ognjenom kišom zbog njihove zlobe. „Hajde da se sjetimo te kiše i pokušamo da natjeramo čovječanstvo da dođe sebi“, rekao je on.
Putin je odgovorio oprezno, rekavši da trenutno ne vidi prijetnje koje bi opravdavale upotrebu nuklearnog oružja, ali je takođe držao otvorena vrata za reviziju politike.
„Ova doktrina je živi instrument, pažljivo pratimo šta se dešava u svijetu oko nas i ne isključujemo promjene u doktrini“, rekao je on.
Zagovornici kažu da je takvo oružje potrebno za suprotstavljanje ruskim prijetnjama, dok kritičari tvrde da bi ono moglo da snizi prag za SAD koje koriste nuklearno oružje i da povećaju rizik od rata.