Rusija predstavlja najveću prijetnju Švedskoj i njenim saveznicima do 2030, ocijenila je švedska vlada u najnovijoj strategiji nacionalne bezbjednosti.
Ministar odbrane Pal Jonson je rekao da će pretnja koju predstavlja Rusija zavisiti od toka rata u Ukrajini, ali da je „spremna da preduzme velike političke i vojne rizike“.
„Ne treba isključiti oružani napad na Švedsku ili njene saveznice“, piše u najnovijoj strategiji nacionalne bezbjednosti te zemlje.
U januaru je zapovjednik oružanih snaga rekao svojim sugrađanima da se mentalno pripreme za rat.
Sredinom juna je ruski vojni avion narušio švedski vazdušni prostor kod strateški važnog ostrva Gotland u Baltičkom moru.
Švedska je nakon ruskog zauzimanja Krima počela da jača vojne snage, a nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. odlučila je da pristupi NATO-u. Punopravna članica zapadnog vojnog saveza je postala u martu 2024, nakon 200 godina neutralnosti.
U novoj strategiji, Švedska veliku pažnju poklanja i zaštiti svojih strateških bogatstava, posebno na sjeveru zemlje gdje su u Kiruni, Laponiji, 2023. otkrivena najveća nalazišta rijetkih metala u Evropi.
Rijetki zemljišni metali čine skup od sedamnaest hemijskih elemenata u periodnom sistemu elemenata – petnaest lantanoida, skandijum i itrijum. Njihova je pojava na Zemlji rijetka, ali su vrlo korisni u modernim proizvodnim procesima. Koriste se u tehnološkoj industriji, proizvodnji baterija, katalizatora, za projektile i brojne druge stvari, što bi moglo osigurati nezavisnost EU od Kine i Rusije.
Takođe su važni za zelene tehnologije uključujući vjetroturbine i električna vozila.
Trenutno se 98 odsto retkih metala koji se koriste u Uniji uvozi iz Kine.
[…] Be taught Extra […]