U čišćenju i probijanju 158 kilometara pruge, 31 kilometra staničnih kolosjeka i 132 skretnice, dnevno je, od 16. feburara, bilo angažovano 139 ljudi, uz podršku vojnika i svih zaposlenih iz Uprave ŽICG.

Kako je najavio Predsjednik odbora direktora ŽICG Zarija Franović, prvi teretni vozovi ka Srbiji su juče krenuli, a danas kreće i putnički saobraćaj.

U prvom preliminarnom oglasu to je bilo putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda, a sada će biti javno nadmetanje koje će se sprovesti 26. marta u 11 časova u Privrednom sudu u Podgorici.

Ako se Željezara proda, isplata povjerilaca će se vršiti na osnovu isplatnih redova, a sva potraživanja koja ne budu izmirena, kako je kazao stečajni upravnik, po sili zakona se “otpuštaju” odnosno naplaćuju u procentu u kojem je to moguće.

Čak 880 povjerilaca prijavilo je 193 miliona eura potraživanja od Željezare, a priznato je preko 125 miliona.

U prvom isplatnom roku su radnici koji potražuju 6,2 miliona, u drugom Poreska uprava sa osam miliona, a država sa 33 miliona eura je u trećem isplatnom redu. Država je dobila to potraživanje, jer je prošle godine morala da plati 33 miliona eura za kredit Željezare za koji je bila dala garancije.

Ako bi se imovina Željezare prodala za 21 milion, na koliko je raspisan oglas, prvo se naplaćuju radnici sa 6,2 miliona, zatim Poreska uprava sa osam, a svi ostali povjerioci bi podijelili preostalih 6,8 miliona procentualno prema potraživanju.

Ako bi konačna potraživanja bila sadašnja priznata od 125 miliona, i umanjena za 14 miliona radnicima i Poreskoj upravi, ostalo bi 111 miliona a učešće potraživanja države bi bilo 30 odsto. To znači da bi država u slučaju prodaje imovine za 21 milion dobila 30 odsto od 6,8 miliona ili 2,04 miliona.

Zvaničnici su na ceremoniji potpisali sporazume o poljoprivredi, finansijskoj i bankarskoj saradnji, prenio je izvor iz turskog predsjedništva. Centralne banke dvije zemlje sklopile su sporazum o razmjeni deviza u vrijednosti od 1,58 milijardi dolara tokom tri godine.

Ostvareni rezultat bio je za 35,7 odsto slabiji nego godinu ranije kada je ostvaren profit od 650 hiljada eura. Prošlogodišnji prihod kompanije iznosio je 15,22 miliona eura i bio je 3,52 odsto manji nego u 2010. godini ili u apsolutnom iznosu manji za 556.522 eura, prenose Vijesti.

U veoma detaljnom izvještaju o poslovanju, koji je, u međuvremenu, podijeljen manjinskim akcionarima na uvid, na strani 19. “isplivali” su detalji o dosta čudnim transakcijama sa Turističkom organizacijom Budve (TOB Co) i Prvom bankom Crne Gore iz decembra 2008. godine, kada je u privatnoj banci porodice Đukanović bio pravi “požar”, a ta finansijska institucija pred totalnom propašću.

Budvanske rivijera je, naime, tada svoja oročena sredstva kod Prve banke u iznosu od 3.514.194 eura, kako piše u izvještaju, upotrijebila na način što je preuzela, odnosno, zatvorila kredit TOB Co koji je dobijen u istoj banci, navode Vijesti.

Haktivistička grupa Anonymous Croatia poziva građane Hrvatske na operaciju ‘Crni ožujak’, opšti bojkot knjiga, muzike, igara i filmova, navodi tportal.hr.

Protest je ponovno usmjeren protiv kontroverznog trgovinskog sporazuma ACTA-a, koji se načelno bori protiv piraterija i za zaštitu intelektualnih sadržaja, no predstavlja i određene prijetnje elementarnim slobodama korisnika interneta.

‘Nemojte kupiti nijedan CD. Ne preuzimajte nijednu pjesmu, legalno ili ilegalno. Nemojte gledati nijedan film u kinima i nemojte preuzeti njegovu kopiju. Nemojte kupovati DVD-ove u dućanima. Nemojte kupovati igrice. Nemojte kupiti nijednu knjigu ili časopis,’ navodi se u pozivu na protest, objavljenom na Facebook stranici Anonymousa.

Protest bi trebao trajati jedan mjesec, od 1. do 31. marta 2012.

Grupa Anonymous preuzela je nedavno odgovornost za rušenje stranice hrvatskog predsjednika Iva Josipovića, koji je izjavio da u ACTA-i ne vidi ‘ništa loše’.

Više o ACTA-i možete saznati ovdje, a čitav dokument možete preuzeti ovdje.

Josipović pozvao Anonimuse na Pantovčak

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović najavio je danas u Zagrebu da će uskoro organizovati okrugli sto o kontroverznom sporazumu o zaštiti intelektualnog vlasništva (ACTA) i istakao da legitiman cilj zaštite autorskih prava ne smije narušiti slobodu izražavanja na internetu.

‘S jedne strane legitiman je zahtjev da se zaštite autorska prava, ali s druge treba paziti da se bilo kojim instrumentom zaštite ne naruši sloboda izražavanja na internetu’, rekao je Josipović novinarima, prenosi tportal.

– Krivicu ne treba tražiti samo na strani banaka, već i kod klijenata koji nijesu vodili računa da li će kredite moći da otplaćuju – kazali su iz CB, komentarišući nedavnu izjavu direktora Investiciono-razvojnog fonda Dragana Lajovića da kamate veće od 8 odsto ugrožavaju privredu. Oko visine prihvatljive kamatne stope, smatraju, uvijek postoji određen konflikt interesa, jer klijent želi što nižu kamatnu stopu, a banka što višu.

Udruženje banaka se, prema riječima generalnog sekretara Mirka Radonjića, krajem prošle godine obratilo Evropskoj investicionoj banci, Evropskom fondu za jugoistočnu Evropu, KFV-u i Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoj, kako bi obezbijedili nove i jeftinije izvore finansiranja za crnogorske banke.

On je istakao da će bankarski sektor pokušati da aktivne i pasivne kamate svede na prihvatljivu mjeru za privredu i banke, a da ne ugrozi finansijski sektor.

– Zbog ozbiljne krize cijena novca na finansijskim tržištima raste i teško se dolazi do jeftinih stranih izvora, za razliku od ranijeg perioda kada su majke banke pomagale crnogorske kćerke, dok su domaći izvori, uglavnom, kratkoročni – smatra Radonjić.

Centralna banka protiv prijedloga bankarskog ombudsmana?

Nacrt zakona bankarskog ombudsmana Halila Kalača koji, između ostalog, predviđa privremanu obustavu otplate kredita za klijente koji su ostali bez posla i obustavu zaračunavanja zatezne kamate, iz Centralne banke nijesu željeli da komentarišu, smatrajući da je preuranjeno da se izjasne o eventualnom rješenju budućeg zakona.

– Bankarski ombudsman se obratio sredinom januara Centralnoj banci sa predlogom da se pristupi zajedničkoj izradi nacrta zakona o zaštiti korisnika bankarskih proizvoda, usluga i lizinga, našta je CB ukazala da Ministarstvo ekonomije već priprema predlog zakona o potrošačkim kreditima, u cilju zaštite korisnika kredita i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa Direktivom Evropskog parlamenta i vijeća od 23. aprila 2008. godine o ugovorima o potrošačkom kreditu – kazali su „Danu” iz te institucije.

Iz Udruženja banaka i Crnogorske komercijalne banke nijesu komentarisali predloge bankarskog ombudsmana, jer, kako su kazali, ne mogu da se odrede prema nacrtu koji nijesu dobili, dok Podgorička banka podržava većinu Kalačevih inicijativa, posebno u dijelu jasno naznačenih ukupnih troškova, aktivnih kamata, efektivih i nominalnih i nemogućnosti mijenjanja ugovora.

– Podržavamo svaku inicijativu koja će pomoći klijentu koji je ostao bez posla da reguliše dug banci, ali bi, umjesto zakonskih regulativa to pitanje moglo da se riješi kroz osiguranje – kazali su iz Podgoričke banke, ističući da će poštovati svaku odluku koja bude donesena.

Ni u NLB nijesu upoznati sa nacrtom zakona, ali smatraju da banke već odlažu obaveze i reprogramiraju kredite (čak za preko 30 odsto plasmana u prošloj godini) kako bi poboljšale poziciju dužnika i olakšale otplatu obaveza.

foto: Vijesti

Kriminalistička policija počela je provjere poslovanja Saveza sindikata Crne Gore tokom 2010. i 2011. potvrđeno je portalu Analitika iz više izvora.

Nadležni iz policije su do sada saslušali generalnog sekretara Saveza Zorana Masoničića, a očekuju se ispitivanja i drugih čelnika koji su ovu radničku asocijaciju vodili u tom periodu.

Za Antenu M Masoničić nije htio da potvrdi ali ni demantuje tu informaciju,već je samo kazao da će sve što ima reći danas na konferenciji za medije.

Cijelu lavinu oko poslovanja Saveza pokrenuo bivši predsjednik Nadzornog odbora Vuko Šćepanović, koji se povukao sa funkcije i podnio više krivičnih prijava Inspekciji rada, Tužilaštvu,Upravi policije i Poreskoj upravi:

’’Tužbe se odnose na zloupotrebu službenog položaja,kršenje Zakona o finansijama i računovodstvu, kršenje Statuta,neisplaćivanje ličnih dohodaka i doprinosa. Ima i o raspodjeli stanova I te sve krivične prijave odnose se na Veska Vujanovića, Zorana Masoničića i Danila Popovića’’,kazao je Šćepanović.

Masoničić je navode Šćepanovića ranije odbacio kao neosnovane, ali nije pristao da policiji dostavi traženu dokumentaciju. Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva policija je od Masoničića tražila dvanaest spornih izvještaja.

Predsjednik Skupštine Saveza sindikata Danilo Popović ranije je kazao da savez nema obavezu da dostavlja finansijske izvještaje bilo kome »jer to nije državna ustanova«.

Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Ramin Mehmanparast rekao je da Iran traži garancije plaćanja, dugoročne ugovore i zabranu jednostranog otkaza ugovora od strane kupaca.

On je dodao da sve to treba da se uzme u obzir ako Evropa želi nastavak trgovinskih i energetskih odnosa sa Iranom.

Iran je u ponedjeljak saopštio da razmatra proširenje naftnog embarga i na druge evropske zemlje. Obustava isporuke nafte Francuskoj i Britaniji uslijedila je kao reakcija na embargo EU na iransku naftu koji stupa na snagu 1. jula, a sve zbog kontroverznog nuklearnog programa Teherana.

Do te pojave je došlo prije najmanje 50 miliona godina, odnosno nedavno po geološkim mjerilima, prenosi Glas Rusije. To je zaključak analize snimaka sa američkog aparata Mjesečevi orbitalni istraživač, lansiranog 2009. godine. Svjedočanstva razvlačenja govore o tome da je, sa geološke tačke gledišta, Mjesec još uvijek aktivan.

“Smatramo da je u cjelini satelit u procesu postepenog skupljanja izazvanog hlađenjem još uvijek vrele unutrašnjosti”, kazao je Tomas Voters, glavni autor novog istraživanja.

V
Zahtjev je potkrijepila rezultatima novih naučnih istraživanja o opasnosti koju takve kulture predstavljaju za životnu sredinu, a iz Brisela je poručeno da će odgovor stići u “predviđenim rokovima”.lada Francuske je zatražila od Evropske komisije da suspenduje dozvolu za uzgajanje genetski modifikovane kulture kukuruza MON810 američke kompanije Monsanto.

Pored Monsantovog kukuruza u EU je dozvoljeno i gajenje krompira Amflora njemačkog BASF-a. Zemlje članice mogu, uz odgovarajuće obrazloženje, da privremeno zabrane genetski modifikovane kulture, što su neke od njih već učinile, prenosi Euractiv.rs.

Francuska ministarka životne sredine Natalija Kosisko-Morize (Nathalie Kosciusko-Morizet) je upozorila da će Francuska aktivirati “zaštitnu klauzulu” koja omogućava prekid uzgoja genetski modifikovanog kukuruza, što je već jednom učinila 2008. godine.